JEDNA OD NAJVEĆIH MISTERIJA SRBIJE Srednjovekovni grad čija je posebnost opisana u mnogim srpskim epskim pesmama
Na mestu gde danas stoji poznati Spomenik Neznanom junaku, nekada je bio ni manje ni više srednjovekovni grad.
Danas postoje samo priče i niko od svedoka o utvrđenju od velike vrednosti i značaja, čiji su posetioci bili vanzemaljci i NLO, prema legendi.
Na vrhu Avale, planine koja se uzdiže iznad Beograda, sve do 1934. godine, posebno mesto je bilo rezervisano za srednjovekovni grad čija je posebnost opisana u srpskim epskim pesmama.Ovo je tačno mesto gde su pronađeni ostaci keltske kulture, gde su nastala prva naselja i strateški položaj Žrnova oduvek je privlačio osvajače koji su se vekovima borili za njegovo pregaženje.
Možda vas zanima:
PLANINA AVALA - PRIRODNI DRAGULJ U BLIZINI BEOGRADA Avalski toranj kao simbol prestonice ali i ponovnog rađanja (VIDEO)
Lepota bujne prirode, telekomunikacioni toranj i bogato istorijsko-kulturno nasleđe čine planinu Avala jednim od najzanimljivijih meta za turiste
FENOMEN GROBA NEZNANOG JUNAKA Meštrovićevo remek-delo čuvaju Hitlerovi četinari (VIDEO)
Posle strahota Prvog svetskog rata, u Evropi je postepeno jačala svest o potrebi njegove trajne memorijalizacije u realnom, ali i simboličkom vidu.
Možda vas zanima:
PLANINA AVALA - PRIRODNI DRAGULJ U BLIZINI BEOGRADA Avalski toranj kao simbol prestonice ali i ponovnog rađanja (VIDEO)
Lepota bujne prirode, telekomunikacioni toranj i bogato istorijsko-kulturno nasleđe čine planinu Avala jednim od najzanimljivijih meta za turiste
FENOMEN GROBA NEZNANOG JUNAKA Meštrovićevo remek-delo čuvaju Hitlerovi četinari (VIDEO)
Posle strahota Prvog svetskog rata, u Evropi je postepeno jačala svest o potrebi njegove trajne memorijalizacije u realnom, ali i simboličkom vidu.
Možda vas zanima:
PLANINA AVALA - PRIRODNI DRAGULJ U BLIZINI BEOGRADA Avalski toranj kao simbol prestonice ali i ponovnog rađanja (VIDEO)
Lepota bujne prirode, telekomunikacioni toranj i bogato istorijsko-kulturno nasleđe čine planinu Avala jednim od najzanimljivijih meta za turiste
FENOMEN GROBA NEZNANOG JUNAKA Meštrovićevo remek-delo čuvaju Hitlerovi četinari (VIDEO)
Posle strahota Prvog svetskog rata, u Evropi je postepeno jačala svest o potrebi njegove trajne memorijalizacije u realnom, ali i simboličkom vidu.
Davne 1442. godine Žrnov je pao u turske ruke, a godinama kasnije borba za ovo mistično mesto je nastavljena.Postoje mnoge legende o tome zašto je Žrnov privlačio mnoge osvajače i šta se krije u hodnicima drevnih rudnika po kojima je Avala poznata.Ono što je takođe ostalo nejasno jeste razlog i način rušenja ovog istorijskog spomenika.
Naime, u proleće 1934. godine kralj Aleksandar I Karađorđević odlučio je da podigne Spomenik Neznanom junaku, a za njegovo mesto izabrao je sam vrh Avale - utvrđeni grad Žrnov.Ova odluka ostavila je bez teksta mnoge eruditne ljude, ali i obične ljude tog vremena.Niko nije znao zašto je kralj želeo baš to mesto gde se nalazi jedinstveno istorijsko nasleđe, kultura i umetnost srednjeg veka.
Spomenik Neznanom junaku je monumentalni kompleks na čijem ulazu se nalazi 8 karijatida u narodnim nošnjama koje simbolizuju ujedinjenje svih naroda u Kraljevini Jugoslaviji.Spomen-kompleks, rad poznatog vajara Ivana Meštrovića, otvoren je na Vidovdan, 28. juna 1938. godine.
Iako su mnogi mislili da je to trač ili šala, ubrzo su saznali da nije.Za samo dva dana, poslednji tragovi drevnog grada uništeni su velikom količinom dinamita.Jedino što je ostalo od strateškog utvrđenja koje je branilo Beograd i okolinu bio je oblak dima.Njegovo mesto zauzeo je Spomenik neznanom junaku koji je takođe prekriven velom misterija.
Od priča da je kralj bio opsednut svime što je vezano za Jugoslaviju i da je želeo da pokaže svoju ljubav prema zemlji, preko priča da je hteo da sruši utvrđenje za koje je smatrao da je tursko i da je Spomenik pun simbola zidara.
Nažalost, pravi razlog uništenja ovog značajnog arheološkog nalaza i vrednog istorijskog muzeja verovatno nikada neće biti poznat.
Ipak, duboko ispod mesta današnjeg monumentalnog mauzoleja,neka tajna možda čeka da bude otkrivena, neki trag da se pronađe ili neko davno zaboravljeno sećanje da se probudi.Nikad se ne zna…
Žrnov danas
Vidljivih ostataka Žrnova danas nema.Ceo prostor nekadašnje tvrđave je posle dizanja u vazduh zaravnjen i zabetoniran i na njemu se danas nalazi sam spomenik Neznanom Junaku.Podatke o izgledu tvrđave danas su dostupni u vidu zapisa starih hroničara i nekoliko fotografija koje se nalaze u Narodnom muzeju u Beogradu.
SREBRO ZA ZMAЈA: Zašto su Jastrebac zvali "planinom srebra" i kako se kovao novac od plemenitog metala u srcu Srbije
Planina Jastrebac, najšumovitija planina Balkana, nije samo ekološki raj. Vekovima je bila poprište rudarske groznice, a legende je povezuju sa moćnim mitskim bićima. Otkrivamo zašto se Jastrebac nazivao "planinom srebra", kako je nastala legenda o "Zmaju" i zašto su rudari morali da ostavljaju poklone pre ulaska u okna.
Ovo je jedna od najlepših tvrđava u Srbiji: Fetislam na obalama Dunava izgradili Turci nakon što su osvojili Beograd
Na obali Dunava u Kladovu vekovima odoleva tvrđava Fetislam koju su Turci podigli nakon zauzimanja Beograda, polovinom 16. veka. Ova tvrđava iz godine u godinu postaje sve posećenija, a veliko kulturno-istorijsko bogatstvo koje čuva među svojim zidinama privlači i strane i domaće goste.
TIMOČKI NOTR DAM krije tajne koje vekovima intrigiraju narod i istoričare - ne zna se kada je sagrađena, a freske..
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
ŽIVI LED U SRCU ŠUMADIЈE: Zašto se Semeteško jezero nikada ne ledi i legenda o plutajućim ostrvima koja prkose logici
U zapadnom delu Kopaonika krije se jezero toliko misteriozno da mu profesionalni ronioci ne mogu izmeriti dno. Otkrivamo zašto se Semeteško jezero, sa svojih 60 metara prečnika, nikada ne ledi u potpunosti, kako plove njegova "živa" ostrva i zašto meštani sela Semeteša veruju da je nastalo kao kazna.
Komentari(0)