NEKADA AR KOŠTAO 500 A SADA I DO 5000 EVRA Placevi na ovoj srpskoj planini nikad skuplji, najviše ih kupuju oni koji već imaju nekretnine na Zlatiboru i Kopaoniku (FOTO)

Izvor: rina.rs

11:11

Turizam 0

Divlja i surova, ali prelepa planina Golija postaje sve popularnija turistička destinacija u Srbiji.

NEKADA AR KOŠTAO 500 A SADA I DO 5000 EVRA Placevi na ovoj srpskoj planini nikad skuplji, najviše ih kupuju oni koji već imaju nekretnine na Zlatiboru i Kopaoniku (FOTO)
Foto: Rina

 

Potražnja za placevima usled pandemije korona virusa višestruko je skočila, ali sada su veće i cene. Nekada se ar placa na Goliji prodavao za nekoliko stotina maraka, a sada je u zavisnosti od lokacije ta cena i nekoliko hiljada evra.

"Cene placeva su svakako porasle u poslednjih par godina zbog velike potražnje, a u ovom trenutku veliki broj placeva je rasprodat. Na Goliji postoji dosta restriktivnih zona, a glavni smeštajni kapaciteti nalaziće se na području kojim upravljaju Srbijašume. Međutim, ono što je problem u ovom trenutku jeste slaba ponuda na planini Goliji, ali svakako se čeka početak izgradnje prvih ski staza koje se već dugo najavljjuju, ali se još uvek ništa ne dešava", rekao je Milanko Bošković vlasnik agencija za prodaju nekretnina.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

On ističe da je cena nekretnina u samoj Ivanjici skočila za oko 30 odsto, dok je na samoj Goliji to znatno više.

"Prema našim analizama, svi koji imaju smeštajne komplekse na Kopaoniku i Zlatiboru, kupuju parcele i na našoj Goliji, u razgovoru sa njima shvatio sam da im je dosta tih prebukiranih planina i samim tim žele nešto divlje, a kupci placeva na Goliji najčešće su iz Beograda i Vojvodine. Ono što se svakako nameće kao prioritet jeste da i pored velike ekspanzije sačuvamo Goliju i izbegnemo da postane kao drugi turistički centri", kaže Bošković.

U narednih pet godina, investirati u ovu divlju planinu svakako bi mogao biti pun pogodak jer će uskoro biti završen pristupni put u samo srce Golije.

"Kada počnu sa radom ski staze, cene pašnjaka i livada ovde će dodatno skočiti. Golija je sublimacija planina u okruženju kao što su Stara planina, Kopaonik i Zlatibora zajedno, i to sve na jednom mestu. Ona ima kapacitet od 27 000 skijaša na jedan sat što nema ni jedna planina u okruženju i retko koja u Evropi", zaključuje Bošković.

Najviša je planina jugozapadne Srbije, jer se njen vrh, Jankov kamen, nalazi na 1833 metara nadmorske visine. Golija je jedna od najšumovitijih planina u našoj zemlji, a naročito je zastupljena bukova šuma. Na ovom području specifični su klima i vetrovi, pa se ovo područje može nazvati pravom vazdušnom banjom. Pruža se u dužini od 32 kilometra u obliku položenog latiničnog slova „s“, ispresecana je slivovima reka Studenica i Moravica, a zbog svog specifičnog biodiverziteta proglašena je za Park prirode, a 2001 jedan njen deo UNESKO je proglasio Rezervatom biosfere.

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading