VRMDŽA ODBIJA DA IZUMRE Kako je ovo sokobanjsko selo postalo svetski poznato (VIDEO)
Selo Vrmdža udaljeno je 15. kilometara od Sokobanje. Na putu Aleksinac-Sokobanja postoji, vidno označen, putokaz za Vrmdžu. Asvaltiranim putem, posla vožnje od oko pola sata, dolazite do prvih kuća. Ako zastanete i pogledate, oko sebe, videćete da po brdima ima razbazanih kuća. Vožnjom dalje nailazite na raskrsnicu, levo za Vlašku Malu i desno centralni deo sela.

Kako je selo dobilo ime?
I danas meštani kažu „navrnuti vodu“ odprilike skrenuti vodu u željenom pravcu, „odvrnuti vodu“ vratiti je u prvobitni tok, znači mesto sa dosta vode, odnosno izvora.
U sredini sela nalazi se upečatljiva strma stena na kojoj se nalaze ostaci vrmaškog grada. Meštani ga zovu i Latinski grad. Razlog za to je što su Vizantinci sebe nazivali Romeima, a Vizantijsko carstvo Romejskim carstvom, odnosno rimskim carstvom. Kod našeg naroda sinonim za Rimljane je Latini. Iako nikada nisu vršena detaljna istraživanja, grad najverovatnije potiče iz vremena Justinijana. Vrmaški grad se kasnije spominje kao srpski srednjevekovni grad, a za vreme despotovine, gospodar Novog Brda, na Kosovu, držao je i Bovan i Vrmdžu. S obzirom da se u Novom Brdu vadilo najskupocenije srebro tog perioda, argentum de glama, koje je u sebi sadržalo i 30% zlata. Poznato je da je tovare slao i u Vrmdžu, što je osnova za mnogobrojne priče, legende i mitove o izgubljenom blagu koje se i dan danas prepričavaju. Grad je 1413 godine razorio Musa Kesedžija posle duge opsade. Postoji legenda da je turska vojska hranila konja slanom hranom, a nije mu davala vodu, posle nekoliko dana su ga pustili i konj je pronašao gde su prolazili podzemni kanali i napajali grad vodom. Turci presekoše vodovod, a zapovednik grada, ćefalija Bogdan naredi ratnicima da se noću izvuku iz grada, turska vojska ih je sačekala i pobila. Po zapisima nekih istoričara, nastalo je teško vreme za život meštana okolnih sela pa i same Sokobanje.
Pored starog grada prolazi put makadam koji vodi do jezera, poznatog kao Vrmaško jezero.
Možda vas zanima:

"DOĐEŠ STAR, ODEŠ MLAD" Kraljica banjskog turizma, Sokobanja (VIDEO)
Pravi turistički biser sa najvećim brojem poseta domaćih turista je Sokobanja. Smeštena je u sokobanjskoj kotlini na 400m nadmorske visine.

SELO POSTOJALO PRE KOSOVSKOG BOJA Neverovatno ime duguje uspomenama na vojske koje su često tu boravile i prolazile
Selo Vojska se nalazi nedaleko od Svilajnca, a iza njenog imena se krije zanimljiva priča.
Možda vas zanima:

"DOĐEŠ STAR, ODEŠ MLAD" Kraljica banjskog turizma, Sokobanja (VIDEO)
Pravi turistički biser sa najvećim brojem poseta domaćih turista je Sokobanja. Smeštena je u sokobanjskoj kotlini na 400m nadmorske visine.

SELO POSTOJALO PRE KOSOVSKOG BOJA Neverovatno ime duguje uspomenama na vojske koje su često tu boravile i prolazile
Selo Vojska se nalazi nedaleko od Svilajnca, a iza njenog imena se krije zanimljiva priča.
Možda vas zanima:

"DOĐEŠ STAR, ODEŠ MLAD" Kraljica banjskog turizma, Sokobanja (VIDEO)
Pravi turistički biser sa najvećim brojem poseta domaćih turista je Sokobanja. Smeštena je u sokobanjskoj kotlini na 400m nadmorske visine.

SELO POSTOJALO PRE KOSOVSKOG BOJA Neverovatno ime duguje uspomenama na vojske koje su često tu boravile i prolazile
Selo Vojska se nalazi nedaleko od Svilajnca, a iza njenog imena se krije zanimljiva priča.
Prolazi se pored prelepe vodenice, koja je pretvorena u etno restoran "kod Deda Mije".Nadalje prolazite pored jakog izvora hladne i pitke vode i stižete do jezera. Najverovatnije je kraškog porekla, nastalo posle nekih zemljotresa, a skoro je kružnog oblika, prečnika oko 50 metara. U jezeru ima riba i ostalih živih bića koja prate ovakve biocenoze. Prostor je lepo uređen, ima dosta klupa stolova, drvenih nadstrešnica. Ambijent je sav u zelenilu, ima mesta i za kampovanje, tako da uvek ima turista.
Ako krenete malo u šumu, moguće je videti srne, fazane, zečeve, a u zimskom periodu moguć je i susret sa vukom, šakalima, divljom svinjom pa i jazavcem.
Za malo smelije i spremnije moguć je i uspon na Rtanj. Deluje da je vrh Rtnja dosta blizu, ali bez pešečenja od nekoliko sati nemoguće je stići do vrha.
Vrmdža je lepo uređeno selo sa starinskim kućama, a ima i novih kuća, sa lepo uređenim ekonomskim dvorištem. Poznata je po eko-turizmu. Ima stalnu postavku muzeja u Parohijskom domu. Izložene su stare narodne nošnje, alati, posuđe drveno i od grnčarije i niz starih predmeta ovog kraja. U blizini mogu se videti ostaci stare crkve Sv. Trojice, a ima i nekoliko starih objekata s kraja osamnestog i početak devetnestog veka. Crkva Sv.Troice je podignuta 1818. godine, na temeljima stare crkve, verovatno iz 13. veka, sada predstavlja pravu turističku atrakciju. Takođe može se videti i stara škola iz 1834. godine.
U toku godine u Vrmdži se održava više kulturnih i turističkih manifestacija.
U poslednje vreme, zahvaljujući dobrom položaju i blagodetima planine Rtanj, Vrmdža ima sve više novih stanovnika, iz Beograda, Niša, čak ima i stranaca.
Izvor: soko banja

Besna kobila – planina burnih vetrova i tragične sudbine jedne devojke
Na jugu Srbije, nedaleko od Vranja, uzdiže se planina neobičnog imena – Besna kobila. Visoka gotovo dve hiljade metara, ova planina je poznata po oštrim vetrovima i prostranim pašnjacima, ali i po legendi koja objašnjava njeno ime.

Banja oborila s nogu posetioce, pravi je raj na zemlji: Na samo pola sata od Beograda nalazi se ova lekovita oaza
Na samo pola sata od Beograda nalazi se pravi raj na zemlji

Seoski turizam cveta u ovom delu Srbije: Turiste osvaja domaća hrana i prirodne lepote (FOTO)
Na domaćinstvu Janković sva hrana i proizvodi koje koriste gosti prave se na licu mesta, a sve je domaće

Gde nestaju vode sa Suve planine : surova lepotica bez izvora i izazov koji nagrađuje planinare pogledom sa Trema
Suva planina, smeštena jugoistočno od Niša, jedna je od najlepših, ali i najzahtevnijih planina u Srbiji. Poznata po strmim usponima i surovom kršu, ova planina krije vrhove sa kojih se pružaju pogledi daleko ka Šar planini i Vlasini, dok se ispod prostiru Niška kotlina i doline velikih reka.

Misterija podzemnih tunela ispod Petrovaradinske tvrđave – da li još kriju tajne?
Lavirint od 16 kilometara ispod “Gibraltara na Dunavu”
Komentari(0)