Beli most u Vranju: Gde kamen svedoči, a legenda živi

Kiza R

16:00

Turizam 0

U senci vranjskih sokaka stoji most koji spaja obale, ali i vekove — i koji svedoči koliko mit i istorija mogu da žive jedno pored drugog.

beli most
Shutterstock

U samom srcu Vranja, blizu nekadašnjeg hamama i Stare čaršije, nalazi se Beli most, spomenik koji građani često nazivaju i „mostom ljubavi“. Iako je mnogo mlađi od rimskog mosta koji se nalazi svega nekoliko stotina metara dalje, Beli most nosi u sebi ono što mnoge antičke građevine nemaju — legendu koja se i danas prepričava s istom emocijom.

Mit: Zabranjena ljubav Ajše i Stojana

Prema narodnom predanju, Ajša, kći turskog paše, zaljubila se u pravoslavnog mladića po imenu Stojan. Njihova ljubav bila je zabranjena i otac, saznavši za vezu, u besu ubija Stojana na samom mostu. Očajna Ajša se bacila u reku Banju. U znak kajanja, paša podiže most od belog kamena i daje da se na njemu ukleše poruka:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

„Proklet bio onaj koji pokvari ovu ljubav.“

Tako je nastala legenda o Belom mostu — jednoj od retkih građevina u Srbiji kojoj se pripisuje ljubavna simbolika nalik onima iz Šekspirovih tragedija.

Istina: Most iz vremena osmanske uprave

Istorijski gledano, Beli most je podignut 1844. godine, za vreme turske vlasti. Građen je od belog klesanog kamena, sa jednim elegantnim lukom, u stilu orijentalnih mostova Balkana. Prelazi reku Banju i povezuje prostor oko nekadašnjeg kupatila i čaršije.

U turskim arhivama nema jasnog zapisa o Ajši i Stojanu, ali postoje dokumenti o izgradnji mosta u okviru infrastrukture Vranja u to vreme.

Uklesani natpis: spona mita i građevine

Na sredini spoljne strane mosta i danas se vidi uklesan natpis na osmansko-arapskom pismu. Njegov prevod glasi:

„Proklet bio onaj koji pokvari ovu ljubav.“

Natpis je najverovatnije uklesan tokom izgradnje mosta, od strane lokalnih kaligrafa i majstora u službi osmanske vlasti. Iako nije istorijski potvrđeno da se rečenica direktno odnosi na Ajšu i Stojana, ona je postala ključni simbol legende, i izvor emotivne identifikacije Vranjanaca sa ovim mestom.

 Legenda i činjenice

Kada se uporede legenda i istorijski podaci, vidi se kako su se dve stvarnosti preplele. Predanje o zabranjenoj ljubavi i kletvi na kamenu ostalo je da živi u kolektivnoj svesti Vranjanaca, iako istorijski zapisi govore o funkcionalnom mostu izgrađenom u vreme osmanske vlasti, bez dokaza o ličnim pričama. Ipak, upravo ta simbolika ljubavi i bola, podržana stvarnim natpisom, učinila je da se Beli most doživi više srcem nego dokumentima.

Simbol grada i memorija Vranja

Bez obzira na poreklo legende, Beli most je postao simbol Vranja, mesto na kom se često fotografišu mladenci, pesnici, prolaznici. Njegova lepota nije u visini ni dužini, već u emotivnoj vrednosti koju nosi. Spaja prošlost sa emocijom, kamen sa pričom, tradiciju sa svakodnevicom.

Za razliku od rimskog mosta kod džamije — koji je stariji ali često neprimećen — Beli most je mladi starac: mlad po godinama, ali star po značenju koje mu je narod dao.

U Vranju tako, na rastojanju od nekoliko minuta hoda, stoje dva mosta: jedan od večnog kamena, drugi od večne priče. Obojica premošćuju — samo svaki na svoj način.

 

carska bara

Gde car i ptice vladaju: priča o Carskoj Bari

Turizam

21:00

14 septembar, 2025

Na samo sedamnaest kilometara od Zrenjanina prostire se Carska Bara, najveće močvarno područje u Srbiji. Ovaj specijalni rezervat prirode je istovremeno i ptičji raj, i prirodna laboratorija, i podsećanje da prava čuda nisu uvek na vrhovima planina, već i u tišini vodenih ogledala.

ravna gora

Planina Ravna Gora: prirodna apoteka i istorijski simbol Srbije

Turizam

20:00

14 septembar, 2025

Na padinama Suvobora, iznad Gornjeg Milanovca, prostire se Ravna Gora – planinsko područje koje je u srpsku istoriju ušlo kao simbol otpora tokom Drugog svetskog rata. Ipak, Ravna Gora je mnogo više od istorijskog pojma: to je kraj bogat šumama, livadama i pogledima koji osvajaju, mesto gde priroda i prošlost žive jedna pored druge.

gvozdena kapija

Gvozdena kapija: najdramatičniji prolaz Dunava kroz Srbiju

Turizam

17:00

13 septembar, 2025

Gvozdena kapija, ili Đerdapska klisura, jedan je od najimpozantnijih prirodnih fenomena na Dunavu. Prostire se na oko 100 kilometara duž granice Srbije i Rumunije i vekovima je bila simbol prirodne moći, ali i prepreka ljudima i vojskama. Ovde se Dunav sužava, postaje najdublji i najdramatičniji, a stene planine Miroč nadvijaju se nad rekom kao prirodni bedemi.

Komentari(0)

Loading