PRAVO BLAGO U SRCU SRBIJE NUDI SE ZA DŽABE Meštani poklanjaju svoja imanja, njive i mehanizaciju kako bi naselili ovo selo
Smešteno između divljih planina Stolovi i Čemerno u kotlini, na putu od Kraljeva ka Novom Pazaru, nalazi se selo Maglič, po istoimenoj srednjevekovnoj tvrđavi.
Na prvi pogled reklo bi se da je život u ovom mestu utihnuo, međutim nekolicina žitelja ne sede skrštenih ruku, već rade na tome da privuku zaljubljenike u prirodu tako što poklanjaju svoja imanja i oranice dobrim ljudima, koji bi rado svoj život podelili sa njima i naselili prelepa prostanstva.

RINA.rs
Možda vas zanima:
NAJSTARIJI I NAJVESELIJI DOGAĐAJ NA VODAMA SRBIJE Manifestacija "Veseli spust" kao preteča svim budućim regatama
Na tradicionalnom spustu, dugom 26 kilometara, od srednjevekovnog grada Magliča u Ibarskoj klisuri do Kraljeva, čamcima koji nisu na motorni pogon i splavovima, učestvuje više hiljada ljudi iz svih krajeva Srbije i okruženja.
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Možda vas zanima:
NAJSTARIJI I NAJVESELIJI DOGAĐAJ NA VODAMA SRBIJE Manifestacija "Veseli spust" kao preteča svim budućim regatama
Na tradicionalnom spustu, dugom 26 kilometara, od srednjevekovnog grada Magliča u Ibarskoj klisuri do Kraljeva, čamcima koji nisu na motorni pogon i splavovima, učestvuje više hiljada ljudi iz svih krajeva Srbije i okruženja.
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
„Iako možda nije poznat kao jedan od najatraktvnijih, vidokovac u našem selu sigurno je jedan od najlepših u Srbiji. Pogled puca na tri planine, vazduh je čist a voda lekovita. Na žalost dosta imanja je zaraslo u korov , vrzinu i ovde su ostali samo oni najverniji, zato želimo to da promenimo i da selo živne. Naše parcele ćemo pokloniti ili dati po simboličnim cenama onima koji žele da žive u Magliču“, rekla je za RINU meštanka Vanja Nikolić.

RINA.rs
Ipak, ova povoljna cena za parče raja u srcu Srbije sa sobom nosi i odrđene uslove, ali koje nije baš tako teško ispuniti. Meštani žele da oni koji dođu u Maglič svoja imanja održavaju i da prelepu životnu sredinu ne zagađaju.
„Imali bi i obavezu da posade jedan voćnjak. Još davno su naši stari rekli da je najbogatiji onaj koji ima jednu kuću, dva voćnjaka i tri deteta. Mi smo voljni da pomognemo tim ljudima i ljubiteljima prirode. Neko parcele daje besplatno, a neko ar prodaje za simboličnih 50 do 100 evra po aru, koja zavisi od pogleda, i mesta, tako možete postati vlasnik imanja i voćnjaka za manje od 1000 evra“, kaže Vanja.
Na živopisnim proplanicima rastu kantarion, hajdučka trava, pa čak i lincura koja spada u zaštićene vrste. Dovoljno je samo da zakoračiteu u ovu riznicu zdravlja, pa da srce jače kuca i osećate se bolje. Ljubitelji pešačenja nisu uskraćeni, jer ima oko 12 kilometara peščakih staza a svaka šetnja ovde je pravi doživljaj.

Rina.rs
„Bog ovde definitivno nije štedeo kad je delio lepotu i zdravlje. Borimo se da zasnujemo organsku proizvodnju, ali i pokrenemo seoski turizam sada kada je korona virus veliki broj ljudi ponovo vratio na selo. U planu je da na vidikovcu koji se pruža na planinske masive i srednjevekovni grad otvorimo i školu jahanja jer trenutno ovde imamo dva konja a u planu je da dokupimo još, kao i da organizujemo turističku turu od Magliča do kapele na planini Čemerno što bi bila prava atrakcija za ljubitelje srpske istorije“, izjavila je meštanka.
Pravo kulturno-istorijsko blago nalazi se takođe u blizini, jer se na steni u daljini vidi i misteriozna tvrđava Maglič, koja i nakon toliko vrmena pleni svojom fascinantnošću.
„Tu je stolovao arhiepiskop Danilo Drugi, koji je bio u službi kralja Milutina i on je izvršio opelo Jelene Anžujske. U tvrđavi se nalazila i prepisivačka škola, au samom gradu smeštena je i crkva posvećena Svbetom Đorđu, kao i sedam kula od kojih je najveća Don Žon“, otkriva Vanja koja je inače učiteljica u seoskoj školi.

Rina.rs
Najveća istraživanja na Jerininom gradu vršena su od 1975 – 1985. godine. Stanovniško u tom periodu bilo je jako siromašno, po turskim popisima ljudi su se javiše bavili stočarstvom, dok su drugi pravili koševe za hvatanje ribe.
„Maglič grad su opisivali brojni svetski putopisci ali već tada ova građevina bila je u ruševinama“, rekla je naša sagovornica.
Ukoliko se uputite na prostranstva Magliča vrlo je moguće da se susretnete i sa šumskom divljači, a srne su one koje u nedostatku meštana vam mogu preći put.
(Izvor: RINA.rs)
Tupižnica – planina tišine i zmija: Neistrađena divljina istočne Srbije
Zaboravljena planina između Boljevca i Knjaževca skriva moćnu tišinu, retke vrste i staze koje niko ne obeležava, ali ih priroda pamti
Zarevo – selo na kraju sveta kod Dimitrovgrada, gde ljudi žive kao pre 100 godina
Nema ni signala, ni prodavnice, ni puta – ali ima tišina, ognjište i ljudi koji ne žele da odu
OVO NIJE ISLAND, OVO JE SRBIJA: Znate li gde se nalazi TIRKIZNO JEZERO? Njegov NASTANAK je i dalje MISTERIJA (FOTO)
Jezero je skromnih dimenzija, širine 40 i dužine oko 70 metara, a najviša izmerena dubina je osam metara
Selo Ba: Srpska Švajcarska na ivici zaborava, gde vukovi zavijaju, a ljudi ne odlaze
Na visinama Povlena, iznad magle i zaborava, nalazi se selo Ba – mesto sa dušom, tišinom i poslednjim čuvarima planinske Srbije
Vardenik – planina koju planinari još nisu otkrili: Netaknuta divljina iznad Vlasine
Zabačena, tiha i moćna, planina Vardenik krije staze koje ne znaju ni mnogi lokalci, a pruža vidike koji oduzimaju dah
Komentari(0)