Hristu i Bogorodici posvećeno je 12 praznika, tu spadaju i Blagovesti, ovaj praznik obeležavaju i Srbi u Dragancu, u zadužbini Hrebeljanovića.
printscreen / Kontakt plus
Zvona sa zadužbine kneza Lazara posvećene blagovesniku Gavrilu prolamaju se novobrdskim krajem u kosovskom pomoravlju. Svetinja se pominje 1381. godine u vladarevoj povelji o vlastelinstvima Manastira Ravanice.
„Manastir Draganac je najznačajniji i zapravo jedina živa monaška obitelj u Kosovskom pomoravlju, u istočnom delu Kosova i Metohije gde živi 30 hiljada naših vernika i to je uglavnom narod koji nisu povratnici, nego oni koji su sve ovo vreme posle konflikta ostali da žive na svojim ognjištima“, objašnjava iguman Manastira Draganac arhimandrit Ilarion.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Nastojanje većine Albanaca i njihovih istoričara i političara da ospore istoriju Srba i Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, srpski istoričari i predstavnici crkve ocenjuju pokušajima revizije istorije i prisvajanja srpskog kulturnog nasleđa radi izgradnje albanske nacije i njenog identiteta.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Nastojanje većine Albanaca i njihovih istoričara i političara da ospore istoriju Srba i Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, srpski istoričari i predstavnici crkve ocenjuju pokušajima revizije istorije i prisvajanja srpskog kulturnog nasleđa radi izgradnje albanske nacije i njenog identiteta.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Nastojanje većine Albanaca i njihovih istoričara i političara da ospore istoriju Srba i Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, srpski istoričari i predstavnici crkve ocenjuju pokušajima revizije istorije i prisvajanja srpskog kulturnog nasleđa radi izgradnje albanske nacije i njenog identiteta.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Nastojanje većine Albanaca i njihovih istoričara i političara da ospore istoriju Srba i Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, srpski istoričari i predstavnici crkve ocenjuju pokušajima revizije istorije i prisvajanja srpskog kulturnog nasleđa radi izgradnje albanske nacije i njenog identiteta.
U Manastiru Dragancu radila je i jedna od prvih škola u Srbiji. Taj duhovni svetionik pravoslavnih Srba, stožer je njihovog opstanka na tim prostorima.
„Svi koji su rešili da ostanu ovde na Kosovu i Metohiji su čvrsti u svojim namerama da budu ovde i da žive gde jesu. Mi vučemo viševekovne korene ovde na Kosovu i Metohiji. Tu su naši preci, naša budućnost, naša sadašnjost. Sergej je treći po redu u porodici koja za manje od mesec dana očekuje prinovu“, kaže direktor Gimnazije u Kosovskoj Kamenici Ivan Arsić iz Raniluga.
Pre njega rodile su se dve devojčice, a Sergej je, takođe, kršten u Dragancu.
„Manastir Draganac je pre svega značajan za naš narod ovoga kraja, ali je značajan i za mnoge druge naše verujuće ljude, pa i ne samo hrišćane pravoslavne. Ovde često dolaze, traže duhovnu utehu ili da zahvate vodu sa izvora i nepravoslavni, muslimani. Tako da je ovo mesto već vekovima otvoreno za sve ljude dobre volje“, ističe iguman manastira.
Praznične molitve u hramu su nada u povratak raseljenih na viševekovna porodična imanja, ali i vera u trajanje pravoslavaca. Tamo gde Srbi opstaju uprkos mnogim nedaćama.
Tokom svoje bogate istorije manastir Vrdnik bio je utočište za monahe koji su bežali pred najezdom Turaka, privremeno mesto za mošti kneza Lazara, bolnica, ali i skladište municije
Na oko 150 kilometara od Beograda, između planinskih masiva Ovčara i Kablara, nalazi se Ovčarsko-kablarska klisura, po mnogima najlepša klisura u Srbiji.
Komentari(0)