Botanička bašta Jevremovac je botanička bašta u Beogradu, nalazi se u užem centru Beograda omeđena bulevarom Despota Stefana, Takovskom, Dalmatinskom i ulicom Vojvode Dobrnjca.
Shutterstock
Ima status spomenika prirode II kategorije i zaštićena je kao spomenik kulture. Zajedno sa Institutom za botaniku nastavna jedinica Biološkog fakulteta u Beogradu.
Botanička bašta Jevremovac sa velikom staklenom baštom ima značajne arehitektonske i kulturno-istorijske vrednosti. To je prva i do sada jedina botanička bašta u Srbiji čije je osnivanje vezano za jedno od najvećih imena srpske botanike – Josifa Pančića.
Lekovito bilje je bilo nedostupno Beograđanima. Nana, kamilica i majčina dušica su bile luksuz. A onda su se u prodavnicama pojavile celofanske kesice sa naznačenom dozom i terapeutskom namenom. Ideja o ovakvoj prodavnici je postojala dugo
Lekovito bilje je bilo nedostupno Beograđanima. Nana, kamilica i majčina dušica su bile luksuz. A onda su se u prodavnicama pojavile celofanske kesice sa naznačenom dozom i terapeutskom namenom. Ideja o ovakvoj prodavnici je postojala dugo
Lekovito bilje je bilo nedostupno Beograđanima. Nana, kamilica i majčina dušica su bile luksuz. A onda su se u prodavnicama pojavile celofanske kesice sa naznačenom dozom i terapeutskom namenom. Ideja o ovakvoj prodavnici je postojala dugo
Lekovito bilje je bilo nedostupno Beograđanima. Nana, kamilica i majčina dušica su bile luksuz. A onda su se u prodavnicama pojavile celofanske kesice sa naznačenom dozom i terapeutskom namenom. Ideja o ovakvoj prodavnici je postojala dugo
Današnja Botanička bašta u Beogradu osnovana je 1889. godine zaslugom našeg proslavljenog naučnika Josifa Pančića, profesora u Velikoj školi, od koga je potekla ideja, i kralja Milana Obrenovića, koji je poklonio parcelu za izgradnju Botaničke bašte Velikoj školi u sklopu koje je bašta trebalo da bude podignuta. Kralj je, međutim, postavio samo jedan uslov.
Naime, ovo imanje kralj Milan je nasledio od svog dede Jevrema. Kako bi mu odao počast, tražio je da Botanička bašta u Beogradu ponese njegovo ime. Tako je nastao Jevremovac, botanička oaza koja se i danas proteže na oko 5 hektara i predstavlja dom za skoro 1.000 vrsta biljaka.
Pre današnje lokacije botanička bašta se nalazila u dvorištu Knjaževačko-srpskog liceja iz 1853. godine i Botanička bašta na Dorćolu kraj Dunava, osnovana 1874. godine koja je napuštena usled poplave na Dunavu.
Osim bogate kolekcije botaničkih knjiga u svojoj biblioteci i herbarijuma, koji danas broji oko 180 000 uzoraka, u Jevremovcu se nalazi i posebna postavka na 20 ari površine u vidu Japanskog vrta.
Jedan od najlepših kutaka Botanička bašta u Beogradu dobila je 18. maja 2004. godine kada je otvoren Japanski vrt, plod napora dvoje profesora Šumarskog fakulteta Vere Grbić i Mihajla Grbića. Ideja je bila podržana od strane Japana koji je obezbedio finansijska sredstva za pravljenje harmonije biljaka, vode i kamena.
Danas botanička bašta Jevremovac predstavlja prirodnu oazu u sred užeg centra Beograda i lokaciju koja je odlična za odmor od gradske vreve uz edukaciju o retkim i botaničkim vrstama.
Na visoravni između Peštera i Zlatara, nadomak sela Rudine, nalazi se veštačko jezero koje nije poznato ni većini lokalnih turista. Rudinsko jezero, stvoreno zbog regulacije vodotoka, danas je pravo prirodno ogledalo – tiho, čisto i gotovo zaboravljeno.
Iznad čuvenih meandara reke Uvac, postoji vidikovac koji turisti retko posećuju, ali koji nudi jedan od najimpresivnijih pogleda u Srbiji. Veliki vrh, smešten iznad sela Lopiže, prava je prirodna terasa za ljubitelje tišine, fotografije i planinarenja.
Na obroncima Azbukovice, u blizini Ljubovije, nalazi se vodopad koji visinom ne osvaja, ali lepotom toka i prirodnim ambijentom oduzima dah. Vodopad Kozica, visok svega tri metra, deo je istoimenog potoka koji pravi jedno od najčistijih kupališta u zapadnoj Srbiji.
Iznad planinskih useka Pribojske banje i toka reke Lim, nalazi se vidikovac Ploče – skrivena tačka sa koje se pruža jedan od najlepših panoramskih pogleda na jugozapad Srbije. Malo je poznata turistima, ali je omiljena među planinarima i fotografima.
Prethodile su joj bašta Josifa Pančića u dvorištu Knjaževačko-srpskog liceja iz 1853. godine i Botanička bašta na Dorćolu kraj Dunava, osnovana 1874. godine koja je napuštena usled poplave na Dunavu
Komentari(0)