Ovu banju u Srbiji nekada su nazivali Karaman: Blatno jezero je njen biser, a mnogi su baš ovde našli spas

Izvor: Teodora Tojagić

11:00

Turizam 0

Zanimljivo je pomenuti i da se prirodni gas, odnosno ugljen dioksid koristi u terapijama u ovoj banji

bujanovačka banja
Printscreen/Youtube

I mada je danas to jedno od poznatih lečilišta u tom delu Srbije, Bujanovačka banja nekada je važila za takozvanu divlju banju.

Jednostavnno, izvori termomineralne vode su na oko par kilometara udaljenosti od Bujanovca oformili blatno jezero. Vekovima unazad su mnogi spas tražili upravo tu. U vazduhu se osećao miris sumpora, a ljudima nije bilo neobično da svoje umorno telo potope u taj mulj. I gle čuda! Vrlo brzo su mnogi osećali boljitak.

Bilo je tada čak i životinja, koje su se u tom mulju valjale, ne bi li olakšale svoje muke.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

U većini slučajeva se lekovitost tog blata pokazala kod onih, koji su muku mučili sa bolovima u kostima, ali i sa različitim oboljenjima na koži.

U određenom periodu je današnja Bujanovačka banja nosila i taj, ali i naziv Bivol banja i to sa opravdanim razlogom.

Smatra se da je baš zbog blata koje je bilo crne boje bila prozvana Karaman, jer „kara“ na turskom jezik označava crno, dok je drugi naziv vezan za istoimene životinje koje su običavale da se u to blato uvaljaju.

Mnoge institucije svetskog glasa prepoznale su ovu banju kao izuzetno lečilište i to kako zbog karakteristika termomineralnih voda, tako isto i zbog lekovitog blata, ali i prirodnog gasa. Tako je, recimo proglašena i za „jednu od tri najznačajnije banje u Evropi“ i to od strane Kraljevskog lekarskog društva Velike Britanije.

Zanimljivo je pomenuti i da se prirodni gas, odnosno ugljen dioksid koristi u terapijama u ovoj banji. Još je zanimljivije i to što je čak 98 procenata njegova čistoća, što se retko gde još sreće na evropskom tlu.

Okolina Bujanovačke banje

Područje opštine na kojoj se Bujanovačka banja nalazi pripada Preševskoj dolini i od grada Bujanovca ovo lečilište deli tek nešto više od dva kilometra.

Reka Pčinja i planine Rujan i Kozjak zaslužne su za takozvano Prohorovo područje, čija je kruna manastir posvećen Svetom Prohoru Pčinjskom, koji predstavlja jednu od najpoznatijih znamenitosti u okolini banje.

Selo zanimljivog naziva i još zanimljivije teorije o poreklu tog naziva nalazi se nedaleko od glavnog izvorišta lekovite termomineralne vode Bujanovačke banje. Po narodnoj legendi, nekadašnje Kraljevo selo takav naziv nosi zbog kralja Milutina, koji je posećivao banjske izvore, a kuća u kojoj je za to vreme boravio nalazila se baš u tom selu.

@lepotesrbijee NA OVOM JEZERU SMEŠTAJ VEĆ OD 600 DINARA DNEVNO Ima li jeftinije? #lepotesrbije #fyp #srbija #jezero #smestaj #turizam #foryou ♬ original sound - LepoteSrbije
Ravna gora

Legenda o nevidljivom stražaru: Ko noću čuva Ravnu Goru?

Turizam

12:00

3 oktobar, 2025

Duboko u srcu zapadne Srbije, Ravna Gora nije samo istorijsko mesto – to je prostor obavijen tišinom, tajnama i verovanjima koja se prenose s kolena na koleno. Jesen je vreme kada ova šuma šušti drugačije, a narodna predanja o nevidljivom stražaru postaju stvarna onima koji slušaju tišinu između vetrova.

zlakusa

Grnčarska prestonica Balkana – Tajna posebnog ukusa jela iz Zlakuse

Turizam

14:00

2 oktobar, 2025

Na samo desetak kilometara od Užica, na putu ka Požegi, nalazi se selo Zlakusa – malo mesto koje je postalo svetski poznato po svom grnčarstvu, jedinstvenom zanatu koji se u ovom kraju neguje vekovima. Pored čuvenih posuda, Zlakusa krije i zanimljivu istoriju, legende i manifestacije koje ga izdvajaju na kulturnoj mapi Srbije.

Komentari(0)

Loading