Selo Gostuša, smešteno na obroncima Stare planine, jedno je od najočuvanijih srpskih sela koje krije jedinstven arhitektonski i istorijski fenomen.

Poznato kao "kameno selo," Gostuša je postala simbol održivog graditeljstva, jer su sve kuće i objekti građeni isključivo od prirodnih materijala – kamena, blata i drveta. Iako na prvi pogled deluje kao da je zaustavljeno u vremenu, selo krije nepoznatu priču o ljudskoj snalažljivosti i povezanosti sa prirodom.
Kuće od "žive planine"
Jedan od najfascinantnijih aspekata Gostuše jeste način na koji su kuće građene. Materijali za gradnju – kamen i blato – vadili su se direktno iz obližnjih izvora na planini. Meštani su smatrali da su "uzimali od prirode samo ono što im je potrebno," pa se svaki kamen pažljivo birao kako bi se savršeno uklopio u konstrukciju. Kuće nisu imale temelje u savremenom smislu – kamenje je slagano tako da se oslanja na prirodni teren, prateći njegov oblik.
Možda vas zanima:

Mesta koja izgledaju kao iz bajke u Srbiji
Zašto su sela kao što su Gostuša, Drvengrad i Kamena Gora savršena za vaš sledeći odmor.

Gostoljubivo selo Gostuša: Skriveni biser Stare planine
Selo Gostuša, smešteno na padinama Stare planine, pravo je mesto za ljubitelje autentične prirode i tradicionalne arhitekture. Sa svojim kamenim kućama i netaknutom prirodom, ovo selo sve više privlači one koji žele da pobegnu od svakodnevice.
Možda vas zanima:

Mesta koja izgledaju kao iz bajke u Srbiji
Zašto su sela kao što su Gostuša, Drvengrad i Kamena Gora savršena za vaš sledeći odmor.

Gostoljubivo selo Gostuša: Skriveni biser Stare planine
Selo Gostuša, smešteno na padinama Stare planine, pravo je mesto za ljubitelje autentične prirode i tradicionalne arhitekture. Sa svojim kamenim kućama i netaknutom prirodom, ovo selo sve više privlači one koji žele da pobegnu od svakodnevice.
Možda vas zanima:

Mesta koja izgledaju kao iz bajke u Srbiji
Zašto su sela kao što su Gostuša, Drvengrad i Kamena Gora savršena za vaš sledeći odmor.

Gostoljubivo selo Gostuša: Skriveni biser Stare planine
Selo Gostuša, smešteno na padinama Stare planine, pravo je mesto za ljubitelje autentične prirode i tradicionalne arhitekture. Sa svojim kamenim kućama i netaknutom prirodom, ovo selo sve više privlači one koji žele da pobegnu od svakodnevice.
Prirodna klima unutar kuća
Zbog specifičnog načina gradnje, kuće u Gostuši imaju savršenu mikroklimu. Leti su prijatno hladne, dok zimi zadržavaju toplotu. Meštani su ovu osobinu pripisivali kamenu, koji "diše zajedno s kućom." Ovaj fenomen privukao je pažnju arhitekata i istraživača iz celog sveta, koji danas dolaze u Gostušu da proučavaju tradicionalne tehnike gradnje.
Legenda o "kamenoj duši"
Prema lokalnoj legendi, kamen iz Gostuše ima posebnu energiju jer potiče iz "žive planine." Stari meštani veruju da svaka kuća ima svoju "kamenitu dušu" i da se ne sme rušiti ili napuštati bez dobrog razloga. Zanimljivo je da se, prema predanju, svaki kamen koji se ukloni iz sela vraća u prirodu, jer će u suprotnom doneti nesreću onome ko ga odvede.
Očuvanje tradicije
Gostuša je danas pod zaštitom države kao kulturno dobro od izuzetnog značaja, ali suočava se s izazovima modernog doba. Mnogi mlađi stanovnici napuštaju selo u potrazi za boljim uslovima života, dok stariji čuvaju tradiciju koliko mogu. Organizovane su inicijative za obnovu sela i promociju turizma, kako bi se sačuvala njegova autentičnost.
Neobični običaji vezani za gradnju
Još jedan zanimljiv detalj vezan za selo jeste običaj koji prati gradnju kuća. Kada bi se započinjala gradnja nove kuće, porodica bi priređivala posebnu svečanost na kojoj bi se donosio prvi kamen. Taj kamen postavljao je najstariji član porodice uz molitvu za sreću i dug život svih koji će u kući živeti. Smatralo se da, ako prvi kamen ne stoji čvrsto, cela kuća neće biti stabilna.
Gostuša danas
Iako je većina stanovnika sela starije populacije, Gostuša postaje sve popularnija među avanturistima i ljubiteljima prirode. Planinari i biciklisti često posećuju selo kao deo ture po Staroj planini, dok arhitekte i stručnjaci dolaze kako bi istražili mogućnosti primene ovih tradicionalnih tehnika gradnje u modernim uslovima.
Budućnost sela
Gostuša predstavlja primer kako tradicija može biti prilagođena savremenim potrebama. Lokalna zajednica, uz pomoć organizacija za očuvanje kulturnog nasleđa, radi na stvaranju edukativnih centara gde će posetioci moći da uče o starim zanatima i tehnikama gradnje. Takođe, postoji ideja da se deo sela pretvori u etno-kompleks, koji bi omogućio turistima da iskuse život u autentičnoj "kamenoj kući."
Zašto posetiti Gostušu?
Gostuša nije samo selo – to je živi muzej prirode, arhitekture i tradicije. Posetiti ovo mesto znači zakoračiti u prošlost i upoznati način života koji poštuje ritmove prirode. Njena priča o održivosti i snalažljivosti meštana inspiriše i podseća na važnost očuvanja naših korena.

Ova banja u Srbiji ima jednu od najlekovitijih voda u Evropi: Zbog blagodeti i lečenja dolaze ljudi iz celog sveta
Za njena lekovita svojstva znali su još Dositej Obradović i knez Miloš

Vodopad Kozica kod Ljubovije: Najmanji vodopad u Srbiji koji skriva najlepši planinski potok
Na obroncima Azbukovice, u blizini Ljubovije, nalazi se vodopad koji visinom ne osvaja, ali lepotom toka i prirodnim ambijentom oduzima dah. Vodopad Kozica, visok svega tri metra, deo je istoimenog potoka koji pravi jedno od najčistijih kupališta u zapadnoj Srbiji.

Vidikovac Ploče iznad Lima: tajno mesto koje otkriva najlepši pogled u jugozapadnoj Srbiji
Iznad planinskih useka Pribojske banje i toka reke Lim, nalazi se vidikovac Ploče – skrivena tačka sa koje se pruža jedan od najlepših panoramskih pogleda na jugozapad Srbije. Malo je poznata turistima, ali je omiljena među planinarima i fotografima.

Ova banja u Srbiji je mesto savršene prirode: Kraljevski ugođaj za decu i roditelje, idealna za vikend odmor!
Banja Koviljača je jedna od najlepših banja

Vožnja biciklom kroz Deliblatsku peščaru: Srpska avantura među dinama
Tamo gde biste očekivali pustinju, dočekaće vas šuma, vetar, sunce i pesak pod gumama – Deliblatska peščara je raj za bicikliste.
Komentari(0)