Ideja o gradnji ovog zdanja potekla je od aktivista Društva jugoslovensko-norveškog prijateljstva, koje je osnovano 9. februara 1969. u Nišu.
vikipedija/Vikinška kuća
Kuća srpsko-norveškog prijateljstva, poznatija i kao Norveška kuća, nalazi se na istočnom ulazu u Gornji Milanovac i to sa Ibarske magistrale. Nekada se zvala Kuća jugoslovensko-norveškog prijateljstva, ali je 2008. godine njen naziv promenjen sobzirom na to da je svih 19 ogranaka društva upravo iz Srbije.
U današnje vreme malo ljudi zna da je za vreme Drugog svetskog rata, tačnije 1942. godine, više od 4000 Jugoslovena, od kojih je 3840 ljudi bilo iz Srbije, a iz Gornjeg Milanovca njih 40, deportovano u nacističke logore u Norveškoj. Samo njih 1660 je uspelo da se spase i to najviše zahvaljujući domaćem stanovništvu koje im je pomagalo u hrani, odeći, lekovima i drugim potrepštinama. Neki su logoraši uspeli čak i da pobegnu uz pomoć Norveških prijatelja.
Ivan Jakovljević, čovek koji je sagradio "Srpski Holivud"na kredit, na brdu Straževica na Rudniku, gde je nedugo zatim osvanula i najveća ljuljaška u Srbiji, što je dodatno doprinelo popularizaciji planine, ima ideju i plan da na tom mestu, uz pomoć prijatelja, napravi jedinstveni zabavni park za odrasle koji bi ih "vraćao u detinjstvo".
Ivan Jakovljević, čovek koji je sagradio "Srpski Holivud"na kredit, na brdu Straževica na Rudniku, gde je nedugo zatim osvanula i najveća ljuljaška u Srbiji, što je dodatno doprinelo popularizaciji planine, ima ideju i plan da na tom mestu, uz pomoć prijatelja, napravi jedinstveni zabavni park za odrasle koji bi ih "vraćao u detinjstvo".
Ivan Jakovljević, čovek koji je sagradio "Srpski Holivud"na kredit, na brdu Straževica na Rudniku, gde je nedugo zatim osvanula i najveća ljuljaška u Srbiji, što je dodatno doprinelo popularizaciji planine, ima ideju i plan da na tom mestu, uz pomoć prijatelja, napravi jedinstveni zabavni park za odrasle koji bi ih "vraćao u detinjstvo".
Ivan Jakovljević, čovek koji je sagradio "Srpski Holivud"na kredit, na brdu Straževica na Rudniku, gde je nedugo zatim osvanula i najveća ljuljaška u Srbiji, što je dodatno doprinelo popularizaciji planine, ima ideju i plan da na tom mestu, uz pomoć prijatelja, napravi jedinstveni zabavni park za odrasle koji bi ih "vraćao u detinjstvo".
Ivan Jakovljević, čovek koji je sagradio "Srpski Holivud"na kredit, na brdu Straževica na Rudniku, gde je nedugo zatim osvanula i najveća ljuljaška u Srbiji, što je dodatno doprinelo popularizaciji planine, ima ideju i plan da na tom mestu, uz pomoć prijatelja, napravi jedinstveni zabavni park za odrasle koji bi ih "vraćao u detinjstvo".
Društvo je osnovano 1969. godine u Nišu, a činili su ga bivši logoraši i predstavnici Norvežana koji su im pomagali. Ideja da se izgradi pomenuto zdanje potekla je od aktivista ovog društva, međutim prvobitna namera je bila da se kuća sagradi u splitu. Od toga se odustalo i Šumadija je izabrana. Objekat je zamišljen kao spoj norveške i srpske kulture, a arhitekta Aleksandar Đokić je sredinom 80-ih prošlog veka proveo šest meseci u Norveškoj kako bi pronašao jedinstveno rešenje koje u jednoj građevini spaja vikinški brod i staru srpsku brvnaru.
Kuća je izgrađena 1987. godine i 90 odsto nje je od drveta. Sva drvena građa je isečena i obrađena u Norveškoj, a ovde je montirana. U sklopu kuće se nalazi sala za priredbe i skupove, ugostiteljski prostor i muzejska zbirka sa eksponatima iz zloglasnih nacističkih logora u ovoj zemlji. Takođe je i sedište Društva.
Slična organizacija osnovana je i u Norveškoj još 1945. godine i do 2010. se zvala Norveško-jugoslovensko društvo da bi te godine promenilo ime u Društvo prijateljstva Norveške Zapadni Balkan. Ukoliko planirate posetu ovom istorijsko znamenitom objektu predlažemo vam da to i učinite jer ćete tako vodeti spoj dve kulture naroda na jednom mestu.
Krajem 2018, kuća je dospela u vesti zbog ne baš vesele činjenice – da ide na „doboš” zbog namirivanja dugova društva od preko 11 miliona dinara. Nakon opsežne akcije ogorčenih građana preko društvenih mreža i medija, kao i inicijative jednog lokalnog arhitekte, kuća je stavljena pod zaštitu, a opština Gornji Milanovac ju je otkupila od društva i otplatila dugove, čime je sprečeno njeno otuđenje.
Đavolja Varoš u južnoj Srbiji je naš najpoznatiji geološki spomenik, ali malo ko zna za dve bizarne činjenice: da tamo teku dve izuzetno kisele i neobične vode, i da se stene koje zovu "Đavolje kule" neprestano obnavljaju. To je mesto mitskog prokletstva i prirodnog čuda.
Pre nego što je postao turistička ikona i filmski set, Drvengrad u Mokroj Gori bio je samo jedno od mnogih brdskih sela zapadne Srbije. Otkrivamo kako je nastala ideja o kućama "sklopljenim" na brdu i kakvu tajnu proricanja je skrivala Šarganska osmica.
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Tokom Drugog svetskog rata, 1942. godine, u 13 logora u Norveškoj internirano je oko 4000 Jugoslovena, od čega 3840 Srba, a od toga oko 40 logoraša iz Gornjeg Milanovca i okoline. Manje od polovine interniraca, tačnije 1660, je uspelo da izbegne smrt u nacističkim logorima, a najviše zbog pomoći domaćeg stanovništva koje im je dostavljalo hranu, lekove i druge potrepštine, a uz njihovu pomoć neki su uspeli i da pobegnu.
Komentari(0)