TEŠNJAR Ukras je OVOG SRPSKOG GRADA i jedno od retkih orijentalnih naselja sačuvanih u Srbiji
Tešnjar je stari deo grada Valjeva i jedan od njegovih najupečatljivijih simbola. Nalazi se na desnoj obali reke Kolubare, stešnjen između rečnog toka i brda. Ovaj deo grada je danas jedna od retkih orijentalnih celina sačuvanih u Srbiji.

Tešnjar se sastoji od jedne ulice koja prati tok reke Kolubare i nekoliko manjih ulica koje se niz brdo spuštaju ka njoj. Većina kuća u Tešnjaru nastala je u 19. veku, ali uz poštovanje zatečenog stila i prostornog rasporeda.
U trenutku nastanka ovih objekata u njima su se nalazile prodavnice, radionice, trgovački i zanatski magacini, a u prostranim dvorištima iza njih su se nalazile pomoćne građevine, Tešnjar je predstavljao trgovačko-zanatsku četvrt Valjeva, čaršiju.
Tokom vekova, Tešnjar je opstajao i menjale su se građevine i objekti, ali ne i lokacija i prostorni raspored. Značajnije promene nisu doneli ni kasniji vekovi.
Možda vas zanima:

HEROJ IZ HOLANDIJE KOJI JE ZADUŽIO SRBIJU: Arčibald Rajs nije bio jedini stranac koji je obožavao NAŠ NAROD (VIDEO)
O trošku srpske vlade ovoj ambulanti su se priključili još jedna medicinska sestra i jedan medicinski radnik

Ova prelepa oaza se nalazi na samo 100 kilometara od Beograda: Nema čistije vode od ove, a kako samo rashlađuje...
Spajanjem Zabave i Bukovske reke, nastaje Gradac
Iako je početkom 19. veka došlo do novog, privremenog, opadanja Valjeva, to se nije odrazilo na Tešnjar, već na stambeno-administrativni deo naselja na suprotnoj obali Kolubare. Deo naselja na levoj obali reke zamro je i nestao, pretvarajući se u ruševine, a potom u livade i ledine. Međutim, Tešnjar je opstao i celo Valjevo se sabilo u njegove okvire.
Tokom druge polovine 19. veka, Valjevo se našlo u fazi novog uspona, broj stanovnika se naglo povećao, a grad se proširio na levu obalu reke, dok je stara čaršija opstala, sačuvavši stare namene, čak se i produžila dalje niz Kolubaru.
Na ovaj način, konzerviran i zaštićen praktičnim potrebama, Tešnjar je opstao sve do polovine 20. veka. Tada, usled novih tokova razvoja Valjeva, izazvanih naglom industrijalizacijom, Tešnjar je izgubio svoju nekadašnju namenu i značaj u okvirima gradskog života, počevši da naglo propada. Ipak, brigom Valjevaca, Tešnjar je opstao, i poslednjih decenija 20. veka otpočeo je proces njegove restauracije i konzervacije, koji i danas traje.
Tešnjar je danas i turistička atrakcija, a manifestacija Tešnjarske večeri privlači posetioce svojom autentičnom atmosferom i bogatim kulturnim sadržajem.
Tešnjarske večeri se organizuju od 1987. godine, čime su najstariji letnji festival u Valjevu. To je međunarodna kulturna, turističko-privredna manifestacija i smotra pozorišnog i filmskog stvaralaštva, književnika, izdavača, knjižara, vrhunskih autora u oblasti klasičnog i savremenog muzičkog stvaralaštva i ostvarenja u oblasti likovne umetnosti.

PLANINA U SRCU ŠUMADIJE KRIJE MNOGE TAJNE: Ovde su drevni narodi vadili rudu, a tu je iskovan i prvi srpski dinar na ĆIRILICI
Rudna bogatstva Srbije poslednjih godina konstantno privlači strane investitore koji vrše istraživanja i planiraju izgradnju novih rudnika, a upravo to je stručnjake i širu javnost navelo da se prisete i nekih zanimljivosti iz početaka rudarenja u našoj zemlji.

Ovca pramenka sa Peštera: Poslednji čobani na vetrovima koji nikad ne staju
Na visoravni gde se sneg zadrži do maja, još uvek postoji svet u kome se ovce ne broje samo zbog vune, već i zbog opstanka

Vidikovac Crveni čot na Fruškoj gori: Pogled koji vodi do manastira Bešenovo
Na stazi između šume, vetra i tišine, Crveni čot nudi najlepši pogled na Srem, a u podnožju – manastir koji je preživeo zaborav

OVA SRPSKA PLANINA KRIJE NAJKRVAVIJU TAJNU NAŠE ISTORIJE: Nijedan vojnik nije dostojno sahranjen, a kosti se i danas mogu videti!
Ime ove planine se vezuje za čemeran život na opusteloj i nepristupačnoj planini

Biciklistička ruta “Put šljiva” kod Osečine: Vožnja kroz voćnjake, rakiju i miris drveta
Kad prođeš biciklom kroz kraj u kojem svaka kuća ima kazan, vidiš Srbiju iz drugog ugla – sporiju, topliju i punu ukusa
Komentari(0)