U Negotinu se i dan danas nalazi rodna kuća slavnog kompozitora.
Shuterstock
Period 19. veka je video preporod srpske države i srpskog nacionalnog duha. Pored toga bitna sfera kulture u kojoj su se našli motivi iz nacionalnog duha je i srpska muzika. Za uključivanje nacionalnih motiva u srpsku umetničku muziku najzaslužniji je Stevan Stojanović Mokranjac.
Preci slavnog srpskog kompoziotra su iz Prilepa, odakle su se naselili u selo Mokranj kraj Negotina, selo po kome je Stevan Stojanović dobio nadimak. U Negotinu se i dan danas nalazi rodna kuća slavnog kompozitora.
Kuća Stevana Mokranjca u Negotinu rodna je kuća istaknutog kompozitora i dirigenta, nalazi se u Dositejevoj ulici 7 i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja. Nastala je sredinom 19. veka, a pouzdano se zna da je 1867. godine bila u vlasništvu Marije Mokranjac, što se vidi po tapiji iz 1889. godine.
Kuća Stevana Mokranjca u Negotinu rodna je kuća istaknutog kompozitora i dirigenta, nalazi se u Dositejevoj ulici 7 i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja. Nastala je sredinom 19. veka, a pouzdano se zna da je 1867. godine bila u vlasništvu Marije Mokranjac, što se vidi po tapiji iz 1889. godine.
Kuća Stevana Mokranjca u Negotinu rodna je kuća istaknutog kompozitora i dirigenta, nalazi se u Dositejevoj ulici 7 i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja. Nastala je sredinom 19. veka, a pouzdano se zna da je 1867. godine bila u vlasništvu Marije Mokranjac, što se vidi po tapiji iz 1889. godine.
Kuća Stevana Mokranjca u Negotinu rodna je kuća istaknutog kompozitora i dirigenta, nalazi se u Dositejevoj ulici 7 i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja. Nastala je sredinom 19. veka, a pouzdano se zna da je 1867. godine bila u vlasništvu Marije Mokranjac, što se vidi po tapiji iz 1889. godine.
Kuća je napravljena sredinom 19. veka, a predstavlja tipičnu arhitekturu balkanske varoške kuće. Sastoji se od dva nivoa, donjeg koji je ukopan i ozidan u kome su se nalazile pomoćne prostorije, i gronjeg koji je predviđen za stanovanje. Kuća je napravljena u bondručnom konstruktivnom sistemu, a pokrivena je ćeramidom.
Godine 1964. kuča je adaptirana za muzej posvećen Stevanu Mokranjcu. Prvi nivo je predviđen za malu koncertnu salu, drugi deo je predviđen za postavku Mokranjčevih ličnih stvari. Kompleks oko kuće je dodatno preuređen 1980. godine.
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Nekada davno, pre nego što je Novi Sad postao epicentar kulture u Vojvodini, postojala je "Srpska Atina" u senci. Otkrivamo zašto su Sremski Karlovci, mali grad na Dunavu, istorijski bili veće središte srpskog duha i kako su čuvali najstariju apoteku na Balkanu.
Kuća Stevana Mokranjca u Negotinu rodna je kuća istaknutog kompozitora i dirigenta, nalazi se u Dositejevoj ulici 7 i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.
Komentari(0)