30. Festival evropskog filma Palić: Specijalna gošća velika zvezda evropske kinematografije
U zvaničnom programu festivala na Letnjoj pozornici, u bioskopu Abazija na Paliću, kao i bioskopima Eurocinema i Aleksandar Lifka u Subotici, biće prikazano više od 100 filmova u 11 selekcija i programa

Jubilarno 30. izdanje Festivala evropskog filma Palić održaće se od 15. do 21. jula 2023. godine dok bogat predfestivalski program počinje već prvog dana jula. Na ovogodišnjem festivalskom izdanju očekuje se preko 150 filmskih profesionalaca iz zemlje i inostranstva, a festival sa velikim zadovoljstvom najavljuje dolazak Margarete fon Trota, dobitnice nagrade „Aleksandar Lifka“ za 2004. godinu, kojom Festival evropskog filma Palić nagrađuje filmske stvaraoce za izuzetan doprinos evropskoj kinematografiji. Margarethe von Trotta je nagradu dobila 2004. godine zajedno sa Živoradom Žikom Mitrovićem kao domaćim laureatom.
Karijera Margarete fon Trota
Fon Trota, rođena 1942. u Berlinu, nemačka je filmska rediteljka, scenaristkinja i glumica. U mladosti je ostvarila uspešnu glumačku karijeru u filmovima poznatih nemačkih reditelja kao što su Reiner Werner Fassbinder i Volker Schlöndorff. Napisala je brojne scenarije za Schlöndorffove filmove, a 1975. godine su zajedno režirali film “Izgubljena čast Katarine Blum” (1975).
Nakon toga ona počinje samostalno da režira i postaje najznačajnija i najuspešnija filmska rediteljka Novog nemačkog filma, čiji filmovi ističu jake ženske likove i obično su postavljeni u važan politički kontekst. Dobitnica je Zlatnog lava na Venecijanskom filmskom festivalu, nagrade za životno delo na Evropskim filmskim nagradama, ima dve nominacije za Zlatnu palmu na Kanskom filmskom festivalu, kao i brojne druge nagrade i nominacije.
Predfestivalski program
U okviru predfestivalskog programa, kao i prethodnih godina, biće prikazani filmovi u pet selekcija, pa publika može pogledati po sedam filmova u okviru Best of Europe i Europe4Kids programa. Odmah nakon toga, na velikom platnu subotičkog bioskopa Eurocinema biće prikazan Omaž program dobitnicima nagrade „Aleksandar Lifka“, dok će na velikom platnu u centru Subotice biti održan program Klasici na trgu.
Više od 100 filmova
U zvaničnom programu festivala na Letnjoj pozornici, u bioskopu Abazija na Paliću, kao i bioskopima Eurocinema i Aleksandar Lifka u Subotici, biće prikazano više od 100 filmova u 11 selekcija i programa: Glavni takmičarski program, Paralele i sudari, Mladi duh, Zemlja u fokusu, Novi mađarski film, Novi evropski dokumentarci, Eco dox, Omaž dobitniku Underground Spirit nagrade, EFA Shorts, Selekcija filmova sa Žigmond Vilmoš festivala, selekcija studentskih filmova, predstavljanje dva festivala (domaćeg i stranog), kao i nekoliko filmova u okviru specijalnih projekcija, prenosi 24sedam.rs.
Prateći program
Osim filmskog programa, i ove godine sve posetioce na Paliću očekuje i bogat prateći program. Izložbe posvećene istoriji FEF Palić, filmskim plakatima kao i velikanu srpskog glumišta Miji Aleksiću biće postavljene na festivalskim lokacijama, a očekuju nas i promocije knjiga, panel diskusije i koncerti.
Kao i prethodnih godina, u planu su i aktivnosti namenjene profesionalcima: radionica filmske kritike koja okuplja učesnike iz 11 zemalja, radionica namenjena članovima MIOB mreže festivala evropskog filma, kao i letnja konferencija Mreže kinoprikazivača Srbije na kojoj će naglasak biti na evropskom filmu.
AFIFS nagrade
I ove godine u okviru Festivala evropskog filma Palić biće dodeljene AFIFS nagrade za najbolji domaći film i najbolji film srpske manjinske produkcije. Studenti režije iz Srbije će imati priliku da prikažu svoje radove i da razgovaraju sa gostima festivala - filmskim stručnjacima iz različitih oblasti.
Festival evropskog filma Palić podržali su Ministarstvo kulture Republike Srbije, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, Grad Subotica, Evropska unija kroz program Kreativna evropa MEDIA, kao i mnogobrojni partneri i medijski partneri.

LILANJE: Običaj iz Zapadne Srbije STARIJI OD HRIŠĆANSTVA koji danas možete videti ako posetite OVAJ GRAD
Za veliki broj praznika u Srbiji vezuju se živopisni narodni običaji koji su i pored protoka vremena uspeli da opstanu i sačuvaju se do današnjih dana. Jedan od najveselijih i svakako vizuelno najlepših je – lilanje. A ono je poslednjih godina doživelo i svoju pravu renesansu i to u Loznici kroz jedan od najveselijih i izuelno najspektakularnijih festivala Srbije – LilaLo koji će se ove godine održati od 11. do 16. jula u ovom gradu. Organizator je Turistička organizacija grada Loznice, a pod pokroviteljstvom grada Loznice.

Ko jednom proba hajdučki ćevap, zaboravi i na pljeskavice i na pečenje
Ovaj srpski specijalitet sprema se u Dragačevu, najbolji kuvari ukrstiće svoja mangala na sedmom Hajduk festu

Čačak dobija pola miliona za oživljavanje sela: „Miholjski susreti“ spajaju tradiciju i budućnost
Grad Čačak i Ministarstvo za brigu o selu potpisali su ugovor o dodeli bespovratnih sredstava za realizaciju manifestacije „Miholjski susreti sela“. U ime Grada Čačka, ugovor je potpisala pomoćnica gradonačelnika Marjana Petronijević.

Meso od kengura stiglo specijalno iz Australije: Celo selo miriše na gulaš, preko 30 ekipa ukršta varjače na Gulašijadi u Prijevoru kod Čačka
Više od 30 ekipa juče je ukrstilo svoje varjače u čačanskom selu Prijevor i odmerilo snage na tradicionalnoj Gulašijadi , koja se ove godine održava 11. put. Na takmičenju učestvovale su ekipe iz Srbije, ali i iz inostranstva.

Bez njega se ne može zamisliti nedeljni ručak, u čačanski kraj ga doneli kaluđeri: Guča je prestonica krompira u tom delu Srbije, i slavili su svoj dan
Bez njega ne može da se zamisli skoro nijedan nedeljni ručak i sprema se na mnogo načina. Krompir je jedna od najvažnijih i najomiljenijih osnovnih namirnica u Srbiji. Zbog svojih vrednosti, krompir je: treći najviše korišćeni usev na svetu, posle pirinča i pšenice, četvrta kultura u svetu po setvenim površinama, iza kukuruza, pirinča i pšenice; Peti proizvod u svetu po proizvedenim količinama, iza kukuruza, šećera, pirinča i pšenice.
Komentari(0)