Danas se vitezovi mogu, osim na ekranima, videti i na nekim viteškim festivalima na kojima se okupljaju entuzijasti i zaljubljenici u moćne ratnike.
shutterstock
Ne postoji nijedna vojna formacija koja budi toliko interesovanje među ljubiteljima istorije, kao što je to slučaj sa vitezovima. Njihov oklop, dugi mačevi i plemeniti konji plene svojim izgledom i gracioznošću.
Templari, hospitalci i tevtonci su samo neki od poznatih redova vitezova, a najpoznatiji red vitezova sa našeg prostora je „Red Zmaja“, koji je stvoren na inicijativu Ugarskog kralja Žigmunda u naporima zaštite evropske kulture i evropskih hrišćanskih vrednosti od azijskog osvajača, Osmanske imperije.
Srbija je zemlja koja obiluje mitovima i mitološkim pričama koje su stvarane vekovima. Od junaka, vila, zlih i dobrih sila, do neprestane borbe dobra i zla stvarane su legende koje su na razne načine uticale na svest našeg naroda. Na primer dunavski ribari i alasi su verovali da je zmaj ostareli šaran koji kada dostigne određene godine izlazi iz vode i vine se u nebo i postaje zmaj.
Srbija je zemlja koja obiluje mitovima i mitološkim pričama koje su stvarane vekovima. Od junaka, vila, zlih i dobrih sila, do neprestane borbe dobra i zla stvarane su legende koje su na razne načine uticale na svest našeg naroda. Na primer dunavski ribari i alasi su verovali da je zmaj ostareli šaran koji kada dostigne određene godine izlazi iz vode i vine se u nebo i postaje zmaj.
Srbija je zemlja koja obiluje mitovima i mitološkim pričama koje su stvarane vekovima. Od junaka, vila, zlih i dobrih sila, do neprestane borbe dobra i zla stvarane su legende koje su na razne načine uticale na svest našeg naroda. Na primer dunavski ribari i alasi su verovali da je zmaj ostareli šaran koji kada dostigne određene godine izlazi iz vode i vine se u nebo i postaje zmaj.
Srbija je zemlja koja obiluje mitovima i mitološkim pričama koje su stvarane vekovima. Od junaka, vila, zlih i dobrih sila, do neprestane borbe dobra i zla stvarane su legende koje su na razne načine uticale na svest našeg naroda. Na primer dunavski ribari i alasi su verovali da je zmaj ostareli šaran koji kada dostigne određene godine izlazi iz vode i vine se u nebo i postaje zmaj.
Red je činilo 24 viteza, a prvi među jednakima je bio sin Lazara Hrebeljanovića, despot Stefan Lazarević. Kao iskusan i cenjen vitez, koji je osvajao prve nagrade na viteškim igrama u Konstanci, Stefan je zauzimao počasno mesto u osnivačkoj povelji „Reda Zmaja“.
Danas se vitezovi mogu, osim na ekranima, videti i na nekim viteškim festivalima na kojima se okupljaju entuzijasti i zaljubljenici u moćne ratnike. Od 2015. godine oko zidina zadužbine despota Stefana, Manasije, organizuje se viteški festival „Just out“,a domaćini su „Beli orlovi“.
Gde bolje organizovati jedan takav festival nego pored impresivnih zidina srednjovekovnog utvrđenja oko Stefanove zadužbine. Na festivalu gostuje dvadesetak zemalja sveta, među kojima su i Indija, Sudan, Japan, Iran, ali i komšijske balkanske države. Festival svake godine okuplja nekoliko stotina učesnika i više desetina hiljada posetioca.
Zlatibor će i ove godine dočekati praznike u pravom svečanom duhu, obasjan hiljadama svetala, ispunjen zimskom čarolijom i atmosferom koja već decenijama čini ovu planinu jednom od najpoželjnijih destinacija za novogodišnji provod.
Atelje vina “Šapat” iz Novog Slankamena, poznat po vrhunskim vinima i jedinstvenoj ponudi visoke gastronomije i usluge, na Četvrtom međunarodnom sajmu vina, “Vinska vizija Otvorenog Balkana” u Beogradu predstavlja svoje prvo penušavo vino – “Trofej”.
Prestonica srpske muzičke tradicije Guča, i naredne godine biće domaćin najznačajnijeg festivala trubačke muzike u regionu. Guča festival i 65. Dragačevski sabor trubača održaće se od 7. do 9. avgusta 2026. godine, u organizaciji opštine Lučani, Skajmjuzik-a, Kulturnog centra opštine Lučani i Turističke organizacije „Dragačevo”.
Komentari(0)