Danas se vitezovi mogu, osim na ekranima, videti i na nekim viteškim festivalima na kojima se okupljaju entuzijasti i zaljubljenici u moćne ratnike.
shutterstock
Ne postoji nijedna vojna formacija koja budi toliko interesovanje među ljubiteljima istorije, kao što je to slučaj sa vitezovima. Njihov oklop, dugi mačevi i plemeniti konji plene svojim izgledom i gracioznošću.
Templari, hospitalci i tevtonci su samo neki od poznatih redova vitezova, a najpoznatiji red vitezova sa našeg prostora je „Red Zmaja“, koji je stvoren na inicijativu Ugarskog kralja Žigmunda u naporima zaštite evropske kulture i evropskih hrišćanskih vrednosti od azijskog osvajača, Osmanske imperije.
Srbija je zemlja koja obiluje mitovima i mitološkim pričama koje su stvarane vekovima. Od junaka, vila, zlih i dobrih sila, do neprestane borbe dobra i zla stvarane su legende koje su na razne načine uticale na svest našeg naroda. Na primer dunavski ribari i alasi su verovali da je zmaj ostareli šaran koji kada dostigne određene godine izlazi iz vode i vine se u nebo i postaje zmaj.
Srbija je zemlja koja obiluje mitovima i mitološkim pričama koje su stvarane vekovima. Od junaka, vila, zlih i dobrih sila, do neprestane borbe dobra i zla stvarane su legende koje su na razne načine uticale na svest našeg naroda. Na primer dunavski ribari i alasi su verovali da je zmaj ostareli šaran koji kada dostigne određene godine izlazi iz vode i vine se u nebo i postaje zmaj.
Srbija je zemlja koja obiluje mitovima i mitološkim pričama koje su stvarane vekovima. Od junaka, vila, zlih i dobrih sila, do neprestane borbe dobra i zla stvarane su legende koje su na razne načine uticale na svest našeg naroda. Na primer dunavski ribari i alasi su verovali da je zmaj ostareli šaran koji kada dostigne određene godine izlazi iz vode i vine se u nebo i postaje zmaj.
Srbija je zemlja koja obiluje mitovima i mitološkim pričama koje su stvarane vekovima. Od junaka, vila, zlih i dobrih sila, do neprestane borbe dobra i zla stvarane su legende koje su na razne načine uticale na svest našeg naroda. Na primer dunavski ribari i alasi su verovali da je zmaj ostareli šaran koji kada dostigne određene godine izlazi iz vode i vine se u nebo i postaje zmaj.
Red je činilo 24 viteza, a prvi među jednakima je bio sin Lazara Hrebeljanovića, despot Stefan Lazarević. Kao iskusan i cenjen vitez, koji je osvajao prve nagrade na viteškim igrama u Konstanci, Stefan je zauzimao počasno mesto u osnivačkoj povelji „Reda Zmaja“.
Danas se vitezovi mogu, osim na ekranima, videti i na nekim viteškim festivalima na kojima se okupljaju entuzijasti i zaljubljenici u moćne ratnike. Od 2015. godine oko zidina zadužbine despota Stefana, Manasije, organizuje se viteški festival „Just out“,a domaćini su „Beli orlovi“.
Gde bolje organizovati jedan takav festival nego pored impresivnih zidina srednjovekovnog utvrđenja oko Stefanove zadužbine. Na festivalu gostuje dvadesetak zemalja sveta, među kojima su i Indija, Sudan, Japan, Iran, ali i komšijske balkanske države. Festival svake godine okuplja nekoliko stotina učesnika i više desetina hiljada posetioca.
Ovogodišnja čuvena i tradicionalna Pršutijada u zlatiborskom selu Mačkat biće održana od 14. do 16. februara u porti crkve Svetog Proroka Ilije . Zlatiborska Pršutijada datira od 2001. godine kada je u crkvenom domu u Mačkatu održana izložba na prvom Sajmu užičke pršute kako je tada manifestacija nazvana, da bi kasnije dobila sadašnji popularni naziv.
U čačanskom selu Žaočani, meštanke su se udružile iz tri podjelička sela i osnovale Udruženje „Ljubav na seoski način", a u seoskom Domu kulture uz podršku Centra za negovanje tradicije organizovano je lutkarsko pozorište na kome su nastupali glumci iz Kragujevca.
U susret velikom pravoslavnom prazniku Bogojavljenju u nedelju 19. januara u Čačku biće održano tradicionalno plivanje za zaleđeni Bogojavljenski krst.
Bajinobaštanska „30. Drinska regata” proglašena je za zvanično najbolju turističku manifestaciju u Srbiji za 2024. godinu u tradicionalnom izboru koji pri kraju svake godine organizuje Turistička organizacija Srbije. „Turistički cvet”, najprestižniju turističku nagradu, bajinobaštanski karneval na vodi dobio je po drugi put za 39. godina koliko se ova nagrada dodeljuje najboljima u turizmu.
Komentari(0)