DANAS JE PREOBRAŽENJE GOSPODNJE: Veruje se da ove 3 stvari NIKAKO NE TREBA RADITI - jedna se posebno TIČE ŽENA!
Valja se i da pojedete ovo voće

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji je posvećen sećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada on najavljuje svoje stradanje i slavu.
Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao letnje Bogojavljenje, jer su se i tada, kako piše u Jevanđelju, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca - "Ovo je Sin moj ljubezni... njega poslušajte".
Isus, koji se preobrazio na Gori u prisustvu Mojsija i proroka Ilije, najavio je nebesku snagu nove vere i svoju ulogu Cara nad carevima koja nadilazi starozavetne zakone i proroke. Na ikonama Preobraženja, koje se nalaze na svakom ikonostasu pravoslavnih hramova, slika se Gospod Isus Hristos na Gori okružen svetlošću, sa Ilijom, Mojsijem i trojicom apostola koji uplašeni leže na zemlji.
Možda vas zanima:

Sutra slavimo PREOBRAŽENJE, dan kad se MENJAJU I GORA I VODA: Pred praznik obavezno zamislite želju, a OVO SU OBIČAJI za zdravlje i blagostanje
Preobraženje Gospodnje obeleženo je crvenim slovima u crkvenim kalendaru, što znači da na taj dan ne bi trebalo raditi teške poslove. Od Preobraženja se, prema narodnom verovanju, menjaju "i gora i voda", a u crkvi se deli mlado osveštano grožđe koje ima posebnu simboliku.

Letnja slava u šljiviku: Kako su se nekada slavile Presvete, Ognjena Marija i Ilindan u selima Srbije
U avgustu, kad šljive počnu da zru, a zemlja miruje pred jesen, srpska sela obeležavala su letnje slave pod vedrim nebom – često u šljiviku, pod krošnjama koje su svedočile i molitvama i veselju. Ove slave nisu bile samo verski čin – one su bile i zavet, i porodični sabor, i kolektivna molitva naroda koji je znao da živi u ritmu prirode.
Možda vas zanima:

Sutra slavimo PREOBRAŽENJE, dan kad se MENJAJU I GORA I VODA: Pred praznik obavezno zamislite želju, a OVO SU OBIČAJI za zdravlje i blagostanje
Preobraženje Gospodnje obeleženo je crvenim slovima u crkvenim kalendaru, što znači da na taj dan ne bi trebalo raditi teške poslove. Od Preobraženja se, prema narodnom verovanju, menjaju "i gora i voda", a u crkvi se deli mlado osveštano grožđe koje ima posebnu simboliku.

Letnja slava u šljiviku: Kako su se nekada slavile Presvete, Ognjena Marija i Ilindan u selima Srbije
U avgustu, kad šljive počnu da zru, a zemlja miruje pred jesen, srpska sela obeležavala su letnje slave pod vedrim nebom – često u šljiviku, pod krošnjama koje su svedočile i molitvama i veselju. Ove slave nisu bile samo verski čin – one su bile i zavet, i porodični sabor, i kolektivna molitva naroda koji je znao da živi u ritmu prirode.
Možda vas zanima:

Sutra slavimo PREOBRAŽENJE, dan kad se MENJAJU I GORA I VODA: Pred praznik obavezno zamislite želju, a OVO SU OBIČAJI za zdravlje i blagostanje
Preobraženje Gospodnje obeleženo je crvenim slovima u crkvenim kalendaru, što znači da na taj dan ne bi trebalo raditi teške poslove. Od Preobraženja se, prema narodnom verovanju, menjaju "i gora i voda", a u crkvi se deli mlado osveštano grožđe koje ima posebnu simboliku.

Letnja slava u šljiviku: Kako su se nekada slavile Presvete, Ognjena Marija i Ilindan u selima Srbije
U avgustu, kad šljive počnu da zru, a zemlja miruje pred jesen, srpska sela obeležavala su letnje slave pod vedrim nebom – često u šljiviku, pod krošnjama koje su svedočile i molitvama i veselju. Ove slave nisu bile samo verski čin – one su bile i zavet, i porodični sabor, i kolektivna molitva naroda koji je znao da živi u ritmu prirode.
Letnje Bogojavljenje
Preobraženje pada uvek u vreme Gospojinskog posta, pa su zato posne i pravoslavne trpeze. Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao letnje Bogojavljenje, jer su se i tada, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca. Veruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju "Božja vrata" na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje. Preobraženje uvek pada u vreme Gospojinskog posta. Inače je ovaj post jako strog i uglavnom je na vodi, ali je na praznik Preobraženja dozvoljena riba na trpezi.
U crkvama, na kraju svetih liturgija, osveštava se grožđe i deli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, a u krajevima gde nema grožđa, drugo voće. Brojni su hramovi posvećeni ovom prazniku, u mnogim mestima održavaju se vašari. Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija, te se tako smatra da se na sutrašnji dan završava leto. Veruje se takođe da se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava, zato treba u ponoć pogledati u nebo.
Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina. U narodu se slavi Preobraženje kao prelaz iz letnjeg u zimski period, kad vazduh i voda postaju hladniji, lišće počinje da žuti i sve u prirodi što je do tada bujalo polako vene.
Već oko Preobraženja prolaze nesnosne vrućine i vreme postaje hladnije, naročito noću. Zbog te promene u prirodi nastala je u narodu izreka: "Preobraženje je, preobražava se i gora i voda". Takođe se nekad verovalo da je Preobraženje poslednji dan za kupanje u rekama.
Običaji i verovanja
Žene uoči Preobraženja vežu crveni ili beli konac oko ruke i pomisle želju. Ako se konac ne prekine u toku dana, želja će se ispuniti. Prema rasprostranjenom verovanju, na ovaj dan se ne radi, takođe, na ovaj dan ne treba preko dana lenčariti i spavati, jer ko tada odspava, preobraziće se, pa će cele godine biti dremljiv.

Milutin Milanković – naučnik koji je želeo da popravi vreme
Od Beča do Beograda, od klime do kalendara: priča o Srbinu koji je ostavio trag i na nebu i na Zemlji.

Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.

Izletište sa dušom: Devojački bunar i neobična crkva od drveta
Jedinstveno bogomolje u Banatu, okruženo legendom o nesrećnoj devojci i tišinom Deliblatske peščare.

Rtanj i njegova majčina dušica – miris koji leči
Biljka iz srca misteriozne planine, koja krije lekovitu moć i vekovima inspiriše narodne priče.

Prognana pesnikinja: Kako je Desanka Maksimović pisala stihove na papiru od šećera
Kako je nežni glas srpske poezije preživeo proterivanje i ratne godine, pišući i na papiru iz pakovanja šećera.
Komentari(0)