Majka mora da odigra kolo na grobu svog neoženjenog sina: Ovo je najšokantniji srpski običaj koji je ikada postojao
Najšokantniji srpski običaj, bio je tokom sahrane neoženjenog muškarca. Tada bi majka morala da odriga kolo, a tu nije kraj.
Bilo da se ovi običaji prenose sa kolena na koleno, ili se o njima šapuće po još nekim selima, neke stvari ipak zaslužuju da ostanu u prošlosti, a po svojoj bizarnosti "mrtvačka svadba" se sigurno ističe više u odnosu na druge.
Naše podneblje je poznato po najrazličitijim običajima od kojih se mnogi, na našu sreću, više i ne praktikuju - ali je definitivno zanimljivo o njima pričati.
Printscreen/Youtube
Mrtvačka svadba je najstrašniji običaj među strašnima, i najbizarniji među bizarnima, a praktikovao se, ako se ne praktikuje više danas, u istočnoj Srbiji. Negde se ovaj običaj nazivao i "crna svadba".
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Kako se tvrdi, među Vlasima, bio je red da ukoliko mladić umre neoženjen, njegova verenica ili druga devojka iz sela - treba da se venča sa pokojnikom! Ovakav brak bi važio godinu, a majka preminulog mladića mora da igra kolo na grobu svog sina.
Printscreen/Youtube
Mladić se oblači u odelu, a na ruku mu se stavlja prsten.
Naime, nekada se verovalo da ljudi koji nisu stupili u brak, ne mogu da pređu na onu stranu i završe svoj život. Većina hrišćanskih naroda ne upražnjava više neke od ovih bizarnih običaja, tako da neusmnjivo vuku korene iz paganizma ili sujeverja.
Printscreen/Youtube
Ipak, iako nas od nekih običaja podilazi jeza, postoje neke verzije koje se i danas upražnjavaju. Tako se na Zadušnice na groblje odnosi hrana i piće pokojniku, porodica nosi crninu za preminulim, a takođe, pokojnici se sahranjuju u svečanim odelima, veoma često sa vrednim predmetima.
U Srbiji je takođe postojao običaj da se neudate devojke sahranjuju u venčanicama ili u belim kovčezima.
(Blic)
"OVO JE NAJTEŽA VRLINA KOJU HRIŠĆANIN TREBA DA STEKNE" Vladeta Jerotić je znao kako da se čovek izbori sa teškoćama
Vladeta Jerotić jednom prilikom je jasno objasnio koja je to najteža hrišćanska vrlina koju svaki čovek treba da savlada.
Rođeni i odrasli u muslimanskim porodicama, ovi naši pevači su odlučili da slave slavu po pravoslavnim običajima: Jedan nikada nije ušao ni u džamiju
Pojedini pevači muslimanske veroispovesti odlučivali su da uprkos svojoj religijskoj pripadnosti obeležavaju pravoslavnu slavu. Ova pojava izaziva pažnju javnosti jer osvetljava složene odnose tradicije, identiteta i zajedničkog kulturnog nasleđa na Balkanu
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Komentari(0)