DANAS SLAVIMO LETNJI ARANĐELOVDAN: Obavezno izgovorite ovu molitvu svecu koji se smatra simbolom mira i ljubavi
Pravoslavni vernici 26. jula obeležavaju praznik posvećen Svetom arhangelu Gavrilu, vesniku dobrih i radosnih vesti
Letnji Aranđelovdan praznuje se 26. jula, a praznik je posvećen Svetom arhangelu Gavrilu, Blagovesniku.
Arhangel Gavrlilo je u Svetom pismu vesnik dobrih vesti. Kako je zapisano, on je obavestio Bogorodicu da će roditi Isusa Hrista, javio se Joakimu i Ani i rekao da će roditi Bogorodicu, pojavio se pred mironosnicama na grobu i saopštio je da je Isus Hrist vaskrsao.
Sveti arhangel Gavrilo je simbol mira, ljubavi i radosti u čitavom čovečanstvu, pa je UNICEF fresku Beli anđeo iz manastira Mileševa izabrao za simbol Evrope.
Uz Arhangela Mihajla, Gavrilo je prvi u vojsci anđela, a za njima slede avni po časti Rafail, Uril, Selatil, Jegudil, Varahil i Jeremil. Pošto je ovo srećan i dobar dan, praznik lepih vesti, za njega se vezuju razni običaji, od kojih je jedan od vodećih da danas nešto novo treba započeti.
Bez obzira da li je reč o odnosu, emotivnim stvarima, poslu, ovo je povoljan dan za početak nečeg dobrog i lepog. Od starih običaja jeste da se na ovaj praznik mole žene koje žele da se ostvare u ulozi majke. Takođe, veruje se da je arhangel Gavrilo zaštitnik ljudi i štiti nas od vremenskih nepogoda.
Molitva
Sveti Arhangele Gavrilo, koji donese neizrečenu radost sa neba Prečistoj Djevi, ispuni radošću i veseljem srce moje gordošću ispunjeno. O veliki Arhangele Božiji Gavrilo, ti si blagovestio Prečistoj Djevi Mariji začeće Sina Božijeg. Objavi i meni grešnom strašni dan moje smrti i umoli Gospoda Boga za moju grešnu dušu, da bi mi oprostio moje grehe; da me ne zarobi lukavi demon i ovlada mnome. O veliki Arhangele Gavrile! Sačuvaj me od svih nevolja i svih bolesti, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
Šta se nosilo za slavu nekad, a šta sad: Iznenadićete se
Šta se nosi za slavu i kome se kakav poklon daruje? Sigurno ste se i vi nekad našli u dilemi, s obzirom na to da je danas gotovo nepristojno ići praznih ruku.
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Čudesna Studenica: Manastir zbog kog je reka sama promenila tok
Kada je Stefan Nemanja gradio svoju zadužbinu, reka Studenica išla je drugim putem. A onda je, prema predanju, „sama skrenula“ da opere temelje svetinje
Ko je bila kneginja Milica pre nego što je postala monahinja?
Nije bila samo Lazarova žena. Bila je i državnik, majka, zaveštateljka, pregovarač – i žena koja je vladala Srbijom kad niko drugi nije smeo
Zašto manastir Manasija ima zidine kao tvrđava: Kada crkva postane zamak
Jedna od najvećih srpskih svetinja okružena je visokim bedemima i kulama kao srednjovekovni grad. I nije slučajno – despot Stefan Lazarević znao je da vera mora biti zaštićena kao i država
Komentari(0)