Tužna sudbina Milete i njegovog druga: Malo ko zna pravu istinu koja se krije iza čuvene pesme
Mali broj ljudi zna pravu pesmu o Miletu i lajkovačkoj pruzi. U pitanju je tužna sudbina tokom Velikog rata.

Još jedna čuvena srpska pesma koja je redigovana iz ideoloških razloga. Tekst je izmenjen i ne liči na original, a pesmu u šali nazivaju i "neformalnom himnom železničkih (pružnih) radnika". Da, u pitanju je poznati narodni hit "Ide Mile lajkovačkom prugom".
Posle Tozovčevog Jeremije koji je služio "kraljev kadar - artiljerija", a ne "stari kadar" ili himne festivala u Guči "Sa ovčara i Kablara" koja peva o srpskom kralju Milanu ili himne tragične srpske epopeje Prvog svetskog rata "Tamo daleko" koja peva o srpskom selu "kraj Dunava", a ne o Srbiji "daleko od mora" ili pesme "Po šumama i gorama" koja je zapravo pesma ruske Bele armije koja se borila protiv sovjetiskih boljševika, došao je red i na Mileta sa lajkovačke pruge.
Ali, ko je Mile i lajkovačka pruga u ovoj priči?
Pesma je nastala u Prvom svetskom ratu, a junak ove pesme Mile se borio za "kralja i otadžbinu", u jeku austro-ugarske ofanzive na Mačvu i Podrinje 1914. godine.
Možda vas zanima:

TUŽNA SUDBINA: Ko je Mile koji ide lajkovačkom prugom?
Kod nas ništa ne može da prođe bez kontroverzi i teorija zavera, a ta sudbina je zadesila i čuvenu pesmu. Iako je pesma Ide Mile lajkovačkom prugom bila i ostala jedna od najomiljenijih u narodu, u novije vreme se pojavljuju izvori koji tvrde da se ona znatno razlikuje od izvornog teksta, koji ima znatno moćniju poruku i potresniji kontekst.

Možda vas zanima:

TUŽNA SUDBINA: Ko je Mile koji ide lajkovačkom prugom?
Kod nas ništa ne može da prođe bez kontroverzi i teorija zavera, a ta sudbina je zadesila i čuvenu pesmu. Iako je pesma Ide Mile lajkovačkom prugom bila i ostala jedna od najomiljenijih u narodu, u novije vreme se pojavljuju izvori koji tvrde da se ona znatno razlikuje od izvornog teksta, koji ima znatno moćniju poruku i potresniji kontekst.

Možda vas zanima:

TUŽNA SUDBINA: Ko je Mile koji ide lajkovačkom prugom?
Kod nas ništa ne može da prođe bez kontroverzi i teorija zavera, a ta sudbina je zadesila i čuvenu pesmu. Iako je pesma Ide Mile lajkovačkom prugom bila i ostala jedna od najomiljenijih u narodu, u novije vreme se pojavljuju izvori koji tvrde da se ona znatno razlikuje od izvornog teksta, koji ima znatno moćniju poruku i potresniji kontekst.

Pesma je spontano nastala među vojnicima i nema ime autora originalnog dela.
I tako je vrlo smislena pesma o Miletu, koji je sa ratnim drugovima oterao austrougarsku vojsku iz Srbije i vraćao se kući lajkovačkom prugom, postala je dosta blaža i besmislenija o Miletu kome tek tako "gori cigara" i koji poznaje svog druga.
Stihovi originalne pesme nastale nakon borbe posle Cerske bitke odražava određene istorijske momente:
Ide Mile Lajkovačkom prugom
Ide Mile sa ranjenim drugom
Ide Mile sija se cigara, i on nosi ranjenog drugara
Ide Mile vraća se sa Cera, odsustvo mu dao čika Pera, potpisao vojvoda mu Stepa, oj slobodo slatka si i lepa
Nemoj Mile da ostaviš druga, dugačka je Lajkovačka pruga. Nema para da ostavim druga, nema sile da te izda Mile
Majstor srpske narodne pesme, Predrag Živković Tozovac objavio je pesmu "Ide Mile Lajkovačkom prugom" 1989. godine u istoimenom albumu, redigovanu i reinterpretiranu koja više sugeriše na železničku prugu i ljude koji njom idu.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta

Manastir Jovanje – zaboravljeno svetilište na vodi u dolini srpskih svetinja
Najtiši manastir Ovčarsko-kablarske klisure: Jovanje – svetinja kojoj se pristupa čamcem i molitvom
Isposnica Svetog Save iznad Studenice – mesto gde je nastao prvi srpski tipik
Tišina visoko iznad Studenice: U steni iz koje je proizašao srpski monaški poredak

Manastir Gornjak i isposnica Grigorija Sinaita: Tišina stene u kojoj se čula molitva
U klisuri Mlave, pod senkom litica, i dalje stoji mesto gde se Srbi učili tišini – isposnica Grigorija Sinaita, jednog od duhovnih stubova srednjovekovne Srbije

Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Komentari(0)