Tužna sudbina Milete i njegovog druga: Malo ko zna pravu istinu koja se krije iza čuvene pesme
Mali broj ljudi zna pravu pesmu o Miletu i lajkovačkoj pruzi. U pitanju je tužna sudbina tokom Velikog rata.
Još jedna čuvena srpska pesma koja je redigovana iz ideoloških razloga. Tekst je izmenjen i ne liči na original, a pesmu u šali nazivaju i "neformalnom himnom železničkih (pružnih) radnika". Da, u pitanju je poznati narodni hit "Ide Mile lajkovačkom prugom".
Posle Tozovčevog Jeremije koji je služio "kraljev kadar - artiljerija", a ne "stari kadar" ili himne festivala u Guči "Sa ovčara i Kablara" koja peva o srpskom kralju Milanu ili himne tragične srpske epopeje Prvog svetskog rata "Tamo daleko" koja peva o srpskom selu "kraj Dunava", a ne o Srbiji "daleko od mora" ili pesme "Po šumama i gorama" koja je zapravo pesma ruske Bele armije koja se borila protiv sovjetiskih boljševika, došao je red i na Mileta sa lajkovačke pruge.
Ali, ko je Mile i lajkovačka pruga u ovoj priči?
Pesma je nastala u Prvom svetskom ratu, a junak ove pesme Mile se borio za "kralja i otadžbinu", u jeku austro-ugarske ofanzive na Mačvu i Podrinje 1914. godine.
Možda vas zanima:
TAJNA IMENA AUTOKOMANDE U BEOGRADU: Zašto je kružni tok dobio nemački naziv i kakvu ulogu je imao u Prvom svetskom ratu
Beogradska saobraćajnica nosi naziv koji je ostao kao svedok okupacije: Otkrivamo zašto je taj prostor bio centralna logistička baza Austro-Ugarske vojske.
110 godina sećanja: Dani kada je Srbija stajala pred najmračnijom sudbinom, Beograd u plamenu i krvavim sokacima, i reči koje odjekuju i danas
Posle slavnih pobeda u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. godine, Srbija je dočekala 1915. iscrpljena. Epidemija pegavog tifusa odnela je desetine hiljada života, rezerve su bile istrošene, a glad je pritiskala narod. Uprkos obećanjima, saveznička pomoć je stizala sporo i u nedovoljnom obimu. U takvim okolnostima Centralne sile odlučuju da unište Srbiju jednom za svagda. U novoj ofanzivi udružuju se Nemačka, Austro-Ugarska i Bugarska, dok Turska pruža logističku potporu.
Možda vas zanima:
TAJNA IMENA AUTOKOMANDE U BEOGRADU: Zašto je kružni tok dobio nemački naziv i kakvu ulogu je imao u Prvom svetskom ratu
Beogradska saobraćajnica nosi naziv koji je ostao kao svedok okupacije: Otkrivamo zašto je taj prostor bio centralna logistička baza Austro-Ugarske vojske.
110 godina sećanja: Dani kada je Srbija stajala pred najmračnijom sudbinom, Beograd u plamenu i krvavim sokacima, i reči koje odjekuju i danas
Posle slavnih pobeda u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. godine, Srbija je dočekala 1915. iscrpljena. Epidemija pegavog tifusa odnela je desetine hiljada života, rezerve su bile istrošene, a glad je pritiskala narod. Uprkos obećanjima, saveznička pomoć je stizala sporo i u nedovoljnom obimu. U takvim okolnostima Centralne sile odlučuju da unište Srbiju jednom za svagda. U novoj ofanzivi udružuju se Nemačka, Austro-Ugarska i Bugarska, dok Turska pruža logističku potporu.
Možda vas zanima:
TAJNA IMENA AUTOKOMANDE U BEOGRADU: Zašto je kružni tok dobio nemački naziv i kakvu ulogu je imao u Prvom svetskom ratu
Beogradska saobraćajnica nosi naziv koji je ostao kao svedok okupacije: Otkrivamo zašto je taj prostor bio centralna logistička baza Austro-Ugarske vojske.
110 godina sećanja: Dani kada je Srbija stajala pred najmračnijom sudbinom, Beograd u plamenu i krvavim sokacima, i reči koje odjekuju i danas
Posle slavnih pobeda u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. godine, Srbija je dočekala 1915. iscrpljena. Epidemija pegavog tifusa odnela je desetine hiljada života, rezerve su bile istrošene, a glad je pritiskala narod. Uprkos obećanjima, saveznička pomoć je stizala sporo i u nedovoljnom obimu. U takvim okolnostima Centralne sile odlučuju da unište Srbiju jednom za svagda. U novoj ofanzivi udružuju se Nemačka, Austro-Ugarska i Bugarska, dok Turska pruža logističku potporu.
Pesma je spontano nastala među vojnicima i nema ime autora originalnog dela.
I tako je vrlo smislena pesma o Miletu, koji je sa ratnim drugovima oterao austrougarsku vojsku iz Srbije i vraćao se kući lajkovačkom prugom, postala je dosta blaža i besmislenija o Miletu kome tek tako "gori cigara" i koji poznaje svog druga.
Stihovi originalne pesme nastale nakon borbe posle Cerske bitke odražava određene istorijske momente:
Ide Mile Lajkovačkom prugom
Ide Mile sa ranjenim drugom
Ide Mile sija se cigara, i on nosi ranjenog drugara
Ide Mile vraća se sa Cera, odsustvo mu dao čika Pera, potpisao vojvoda mu Stepa, oj slobodo slatka si i lepa
Nemoj Mile da ostaviš druga, dugačka je Lajkovačka pruga. Nema para da ostavim druga, nema sile da te izda Mile
Majstor srpske narodne pesme, Predrag Živković Tozovac objavio je pesmu "Ide Mile Lajkovačkom prugom" 1989. godine u istoimenom albumu, redigovanu i reinterpretiranu koja više sugeriše na železničku prugu i ljude koji njom idu.
Kako se čuvao oganj u zimskoj noći: Da ne ugasne, da ne uđe zlo
U starim srpskim kućama oganj nije bio samo izvor toplote – bio je živo biće doma. Gasio se samo s poštovanjem, čuvao se pepelom i nikada nije ostajao sam
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Komentari(0)