SUTRA JE IVANJDAN Zovu ga i "devojački praznik" a ovo su običaji koje treba ispoštovati
Ivanjdan, poznat i kao Sveti Jovan Preteča ili Krstitelj, praznuje se 7. jula svake godine kao jedan od značajnih praznika u srpskoj tradiciji. Ovaj dan je označen crvenim slovom u crkvenom kalendaru, što ga čini jednim od zapovednih praznika.
Jedan od najlepših običaja koji se vezuje za Ivanjdan jeste pletenje venčića od cveća. Noć uoči praznika, žene širom Srbije vredno pletu venčiće od posebnih cvetova i postavljaju ih ispred svojih kućnih vrata. Ovi venčići se smatraju zaštitom od svake nedaće i simbolizuju obilje i zdravlje za porodicu.
Posebno je zanimljiv običaj devojaka da takođe pletu venčiće, ali ubace u njih po jednu crvenu ružu. Veruje se da će one brzo pronaći ljubav svog života ako cveće ostane sveže i lepo do jutra, što dodatno pojačava magiju ovog praznika.
Na Ivanjdan se takođe tradicionalno bere lekovito bilje, poznato kao ivanjsko cveće, od kojeg se pletu venci. Ovi venci se čuvaju u kućama kao lek protiv bolesti, jer se veruje da bilje ima posebna lekovita svojstva tog dana.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Još jedan značajan običaj vezan za Ivanjdan je kupanje u rekama i potocima. Voda tog dana, prema verovanjima, ima posebnu moć i čisti telo i dušu. Mnogi vernici i danas praktikuju ovo kupanje kao deo rituala i tradicije koja traje vekovima.
Upravo ovi običaji čine Ivanjdan jednim od najomiljenijih praznika u srpskom narodu, spajajući duhovno nasleđe i predivne kulturne tradicije koje se čuvaju i neguju iz generacije u generaciju.
Kad se detetu nacrta krstić od brašna: Običaj tihe zaštite pred zimsku noć
U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
Crkva u steni kod Lukova: Svetinja tišine sakrivena ispod Kopaonika
Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Kako su Srbi prepoznavali „zimski prag“: Običaji uoči Mitrovdana
Dani pred Mitrovdan bili su više od pripreme za slavu – to je bilo vreme kada se kuća smiruje, oganj proverava, a duša podseća da dolazi sezona tišine i sabiranja
Mitrovdan u narodu: Zašto se kaže da „Mitrovdan dolazi s vojskom, a Nikoljdan sa snegom“
Sveti Dimitrije, koga Srbi slave 8. novembra, nije samo vojnik vere – već i granica između jeseni i zime, svetlosti i tame, rata i mira
"Kako može to da znači?!" Ruskinja Aljona šokirana ovim srpskim rečima, jedna joj je posebno nepojmljiva (VIDEO)
Ruskinja Aljona već neko vreme živi u Srbiji, a dok „usvaja“ srpski jezik neke reči je iznenađuju
Komentari(0)