MINĐUŠE STARE 1700 GODINA Arheološko blago Srbije još se istražuje, a ovo su neki od predmeta pronađenih u VIMINACIJUMU (FOTO)

Jelica Jovanović

20:00

Kultura 0

Viminacijum, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Srbiji, pruža nam fascinantan uvid u život antičkog rimskog grada na Balkanu.

Kostolac
Shutterstock

Viminacijum je arheološko nalazište u blizini Starog Kostolca, 12 km od Požarevca. Rimski vojni logor i grad nastao je u I i trajao do početka 7. veka. Bio je jedan od najznačajnijih legijskih logora na Dunavu, a izvesno vreme i glavni grad rimske provincije Gornje Mezije, koja je obuhvatala najveći deo Srbije, severnu Makedoniju i deo severozapadne Bugarske.

Prva naučna iskopavanja Viminacijuma počeo je Mihailo Valtrović 1882. godine sa 12 zatvorenika. Početkom 20. veka istraživanja je nastavio Miloje Vasić kada je kraljica Draga Obrenović dala donaciju od 100 zlatnika za nastavak radova.

Obimna arheološka istraživanja započeta su zbog izgradnje termoelektrane i površinskog kopa Drmno, 1977. godine, na prostoru nekropola, jugozapadno od kastruma. Istraživanja su dala izuzetno bogat i značajan arheološki materijal. Pronađene su zanatske radionice, u okvirima kojih su se nalazile peći za pečenje opeke, a grad je takođe posedovao terme, koje su bile glavno sastajalište Rimljana. U središtu termi bile su prostorije za masažu. Iskopano je šest bazena, u kojima ponegde mogu da se nazru oslikani zidovi sa cvetnim i životinjskim motivima. Kupatilo je bilo parno a topao vazduh je cirkulisao između stubića i zagrevao opeku ispod podnica dok je voda stizala sa izvora u slobodnom padu, akveduktom istraženim u dužini od deset kilometara. Pronađene su i svetiljke koje su služile za noćno kupanje.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Iskopavanja još uvek traju a u nastavku možete pogledati neke vredne predmete pronađene na ovom izuzetnom mestu

Ranohrišćanski prsten otkriven na južnoj viminacijumskoj nekropoli. Početkom III veka kada je odrasli muškarac sahranjen sa njim, hrišćani su bili zatvorena i progonjena zajednica, sa samo njima poznatim sistemom simbola. Jedan od njih je bilo i sidro sa dve ribe. Krst postaje simbol hrišćana tek u IV veku.

Naušnice otkrivene u Viminacijumu stare su oko 1700 godina a mnoge dame bi ih i danas nosile.

Bezbrižni trenutak detinjstva sačuvan vekovima. Rimska opeka sa tragovima bosih dečjih stopala, i iza njih pseće šape.

Brendovi su bili važni i stanovnicima antičkog Viminacijuma. Uljana lampa od keramike sa pečatom radionice FESTI.

Viminacijum danas predstavlja važan deo kulturnog nasleđa Srbije i otvoren je za posetioce koji mogu istražiti njegove ruševine i muzejske eksponate koji su nađeni na ovom području. Kroz ove artefakte, Viminacijum nam omogućuje uvid u složeni svet antičkog Rima i njegov uticaj na Balkanu, dok istovremeno otkriva bogatstvo života i kulture koja je cvetala pre mnogo stoleća na obalama Dunava.

Ako ste u prilici, posetite Viminacijum, zadiviće vas.

Pročitajte još:

https://lepotesrbije.alo.rs/kultura/vesti/90079/manastir-lesje-malo-ko-zna-za-njega-a-cuvar-je-cestice-casnog-krsta-i-vrednih-relikvijaevo-price-o-ovom-svetom-mestu/vest

https://lepotesrbije.alo.rs/kultura/vesti/89420/za-dositeja-i-vuka-svi-znamo-evo-ko-je-bio-teodor-jankovic-grof-od-mirijeva/vest

kamenolom

Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime

Kultura

20:00

15 decembar, 2025

U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.

Manastir Lelić

"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh

Kultura

15:00

14 decembar, 2025

Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.

Komentari(0)

Loading