”Od neoproštenih uvreda nastaju tumori. Od pretrenih briga za decom nastaju tumori. Šta je briga? Briga je molitva za ono što nećemo. Zašto? Zato što pokazuje naše neverje.
Brinemo samo ono što satana sugeriše, a on sugeriše uvek nešto loše. I da će loše biti, i da nas vraća u prošlost, pa da razmišljamo, zašto nismo uradili ovo ili ono. Prošlost je prošlost, tamo nemamo šta da promenimo! Ako smo se pokajali, ako smo se ispovedili, znači ako se stalno vraćamo na to – tu nam demon pije krv! Mi smo tu gde treba da budemo, mi smo u sadašnjosti. Ako nam sugerše da će stalno nešto loše biti, on ne zna uopšte šta će biti, nije mu dano, nije prorok! Nego to je njegovo oružje: laž, strah i briga! Otac laži, čovekoubica! Znači njegov trud je uvek da pokvari svako dobro delo, da razdvoji svakoga čoveka, da svaki čovek bude sam i očajan. To je njegova politika, i on se stalno trudi na tome.
Ako mi prihvatamo naše misli, još upotrebimo našu maštu, potpadamo pod vlast. Tako se upada i u depresije, i u sve takve stvari. Moramo da naučimo da se borimo, i da stražimo na mislima! To su tražili Sveti Oci. Ako primetimo da su naše misli otišle u drugom pravcu i ako smo stalno u nekim mislima, brigama… onda da se prekrstimo u ime Oca, Sina i Svetoga Duha, i da kažemo ne prihvatam! Ili, ako je neka baš loša hulna pomisao, kažemo: Gospode Isuse Hriste, Gospode Isuse Hrise, Gospode Isuse Hriste i pobeći će! Sve što je od satane pobegne od imena Hristovog! I malo se molimo posle toga, makar sa Gospode pomiluj, ili sa Presveta Bogorodice spasi me. Šta god prvo padne, upotrebimo tu molitvu, i oteramo te loše misli, znači moramo da se učimo da se borimo protiv toga, i drugo, moramo da učimo da se RADUJEMO!
Prvi hrišćani su bili tako puni radosti, da su svi želeli da postanu pravoslavni hrišćani! Bili su jednoga duha, i stalno su bili u blagodati. Znači, tamo gde je blagodat, tamo nema: tuge, straha, depresije. Dolaze mi ljudi i samo se žale. Pa kad si se pričestio zadnji put? ”Paa, ne sećam se.” Dobro je da si živ! Dobro je da ste živi! Ko se nije pričestio nekoliko meseci, šta možemo da očekujemo!? Mi snage nemamo da se borimo sa zlom, ali kad se mi pričestimo, kad živimo kako treba, kad se pričestimo kako treba, onda demoni vide svetlost jaču od sunca, i ne smeju ni da gledaju u nas, a kamoli da nam priđu!”
Otac Serafim Petković
Pročitajte još:
Izvor/Opanak
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
Komentari(0)