ARHANGEL GAVRILO Beli anđeo mileševski je bio na prvom javnom satelitskom snimku, a evo šta ga još čini posebnim!
Beli anđeo je deo kompozicije Mironosice na Hristovom grobu iz crkve Vaznesenja Hristovog manastira Mileševe i spada u najpoznatije freske Srbije, ali se ubraja i u najveće domete evropskog slikarstva. Smatra se jednim od najlepših radova srpske i evropske umetnosti srednjeg veka.
Na ovoj fresci je prikazan Arhanđel Gavrilo obučen u beo hiton, koji sedi na kamenu i mironosicama rukom pokazuje mesto Hristovog vaskrsnuća, odnosno njegov prazan grob. Beli anđeo je rađen slobodnim, širokim potezima i odlikuje se monumentalnošću.
Freska se nalazi na južnom zidu zapadnog traveja i nastala je u 13. veku kao rad nepoznatih autora Grka, školovanih u Carigradu, Nikeji i Solunu.
Freska svojom lepotom i savršenom kompozicijom impresionira i ne samo što donosi potpuni sklad, već i je naslikan tako da posetioca gleda direktno u oči bez obzira iz kog ugla ga posmatrate.
Možda vas zanima:
BOŽIĆ JE ZA ČOVEČANSTVO ŠANSA, NAČIN I PUT SPASENJA Snažna poruka uoči praznika stigla iz velike srpske svetinje
Oglasio se vladika mileševski Atanasije
Možda vas zanima:
BOŽIĆ JE ZA ČOVEČANSTVO ŠANSA, NAČIN I PUT SPASENJA Snažna poruka uoči praznika stigla iz velike srpske svetinje
Oglasio se vladika mileševski Atanasije
Možda vas zanima:
BOŽIĆ JE ZA ČOVEČANSTVO ŠANSA, NAČIN I PUT SPASENJA Snažna poruka uoči praznika stigla iz velike srpske svetinje
Oglasio se vladika mileševski Atanasije
Zanimljivo je da je prvi javni satelitski prenos video signala 1962. između Evrope i Severne Amerike sadržao sliku Belog anđela iz Mileševe među prvim kadrovima koji su predstavljali pozdrav Evropljana prema Amerikancima. Nešto kasnije, isti signal je bio poslat u svemir prema mogućim vanzemaljskim oblicima života. Mnogi tvrde da je Beli anđeo odabran i za ovu priliku jer je postao širom sveta prepoznat kao simbol svekolikog mira.
Kroz vekove, ova izuzetna umetnička kreacija je preživela različite periode i izazove.
U 16. veku je preko nje naslikana druga freska, pa je Beli anđeo bio sakriven sve do 20. veka kada je ova manastir restauriran i gornja slika uklonjena. Tako se freska Belog anđela se ukazala gotovo 400 godina kasnije ponovo u punoj lepoti.
Beli anđeo iz Mileševe ostaje ne samo umetničko delo već i duhovni simbol koji inspiriše i nosi poruke nade, spasenja i mira.
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
MILAN SEKULIĆ, GRADITELJ ZGRADA „ALBANIJE" I „POLITKE": Dao je trajni doprinos izgledu Beograda
Kolekcionar Milan Sekulić, pored toga što je Beogradu zaveštao najveću privatnu zbirku ikona, ostavio je veliki trag kao graditelj.
Zašto se nekada govorilo da ne valja jesti iz okrnjenog tanjira: Narodno verovanje koje krije više od praznoverja
Na srpskoj trpezi tanjir nije bio samo za jelo – već i ogledalo kućnog reda, zdravlja i duhovnog blagostanja
Komentari(0)