KAKO I DOLIKUJE Ana i Milan proslavili Mladence, domaćica spemala mladenčiće a recept naučila od svekrve (FOTO)
Čačak - U spomen na stradanje 40 Svetih mučenika Sevastijskih, koji su 320. godine postradali u ime Hrista, 22. marta obeležavaju se Mladenci. Iako u verskom kalendaru ovaj praznik nije obeležen crvenim slovom, svetkuje se kao neradni dan, a posebno je važan za parove koji su u prethodnih godinu dana sklopili brak. Medju njima su i Ana i Milan Nikolić koji su svečano obeležili ovaj praznik, kako i dolikuje u Srbiji.

- Svadbu smo pravili kod kuće po svim starim običajima, bilo je oko 500 ljudi. Današnji praznik takođe ponosno obeležavamo, kako tradicija nalaže. Ipak, u krugu porodice samo sa našim najmilijima, jer je praznik ove godine pao u prvoj nedelji velikog vaskršnjeg posta, rekao je Milan.
- Svadbu smo pravili kod kuće po svim starim običajima, bilo je oko 500 ljudi. Današnji praznik takođe ponosno obeležavamo, kako tradicija nalaže. Ipak, u krugu porodice samo sa našim najmilijima, jer je praznik ove godine pao u prvoj nedelji velikog vaskršnjeg posta, rekao je Milan.
Da sve bude zaista u duhu tradicije, pobrinula se i mlada domaćica Ana koja je ove godine po prvi put spremila kolače, zvane mladenčiće, kojima će poslužiti goste.
Možda vas zanima:

KAKO DOĐU RODE, TAKO SE RAĐAJU DECA Hit objašnjenje domaćina iz čačanskog sela TEK JE IZNENAĐENJE KAKVA SU IMENA DALI PTICAMA
Od davnina se verovalo da rode donose sreću, plodnost i prosperitet porodici. Zato su ih ljudi ohrabrivali da se gnezde na njihove domove, i čak su im gradili gnezdo na svojim domovima nadajući se da će ga izabrali i ostati sa njima.

KAD SU MLADENCI 2025. GODINE? Ove običaje treba ispoštovati
Za ovaj praznik se u Srbiji vezuje mnoštvo običaja i verovanja.
Možda vas zanima:

KAKO DOĐU RODE, TAKO SE RAĐAJU DECA Hit objašnjenje domaćina iz čačanskog sela TEK JE IZNENAĐENJE KAKVA SU IMENA DALI PTICAMA
Od davnina se verovalo da rode donose sreću, plodnost i prosperitet porodici. Zato su ih ljudi ohrabrivali da se gnezde na njihove domove, i čak su im gradili gnezdo na svojim domovima nadajući se da će ga izabrali i ostati sa njima.

KAD SU MLADENCI 2025. GODINE? Ove običaje treba ispoštovati
Za ovaj praznik se u Srbiji vezuje mnoštvo običaja i verovanja.
Možda vas zanima:

KAKO DOĐU RODE, TAKO SE RAĐAJU DECA Hit objašnjenje domaćina iz čačanskog sela TEK JE IZNENAĐENJE KAKVA SU IMENA DALI PTICAMA
Od davnina se verovalo da rode donose sreću, plodnost i prosperitet porodici. Zato su ih ljudi ohrabrivali da se gnezde na njihove domove, i čak su im gradili gnezdo na svojim domovima nadajući se da će ga izabrali i ostati sa njima.

KAD SU MLADENCI 2025. GODINE? Ove običaje treba ispoštovati
Za ovaj praznik se u Srbiji vezuje mnoštvo običaja i verovanja.
- Ovi kolačići su obavezno posni. Prave se od vode, brašna, šečera a kada se ispeku onda se premažu medom. Da ih napravim, naučila me je svekrva, a tako ću i ja u budućnosti to učiti svoju decu. Poštujemo tradiciju i prenosimo je sa kolena na koleno, istakla je Ana.
Na ovaj praznik se ukazuje da supružnici treba da budu verni jedno drugom u zajedničkom životu, baš kao što je Svetih 40 Mučenika bilo verno hrišćanskoj veri i Isusu Hristu.
Prema starim verovanjima, na ovaj dan bi mlade parove trebalo da posete svi oni koji su bili gosti na venčanju. Kako su se vremenom običaji i tradicija menjali, danas novovenčane parove obično posećuju samo najbliži – uža porodica, kumovi i bliski prijatelji.
Izvor: Rina
"Samo su oni dostojni pričesti": Otac Predrag Popović dao prave uslove koji ljudi smeju da prime svetu tajnu
Po rečima oca Predraga Popovića ne postoji obavezujući uslov za pričešće osim krštenja. No ako u Svetom pismu ne piše jasan uslov osim krštenja, to ne znači da svako može da se pričešćuje kako hoće.

„Nečista krv“ Bore Stankovića: Kako je Sofkina sudbina ispričala život u starom Vranju
Roman koji nije samo književno delo, već hronika jedne kulture, mentaliteta i ženske sudbine u patrijarhalnom društvu kraja 19. veka. Sofka iz „Nečiste krvi“ nije samo lik – ona je ogledalo Vranja onog doba.

Slavske šare iz Šumadije: Umetnost crtanja voskom na hlebu koja izumire
U selima oko Kragujevca i Topole, sve do sredine 20. veka negovao se neobičan običaj – ukrašavanje slavskog kolača crtežima od voska. Te šare nisu bile samo ukras, već i molitva, poruka i izraz domaćinske časti. Danas ovu tehniku poznaje samo nekoliko žena u Šumadiji.

Govor duvanja na Pešterskoj visoravni: Kako su pastiri komunicirali zvižducima na vetru
Na prostranstvima Pešterske visoravni, gde se reči gube u vetru, pastiri su razvili poseban način komunikacije – kroz zvižduke. Ovaj gotovo zaboravljeni običaj nazivan „govor duva“ bio je deo svakodnevice stočara koji su provodili dane na otvorenom, daleko jedni od drugih.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.
Komentari(0)