KAKO I DOLIKUJE Ana i Milan proslavili Mladence, domaćica spemala mladenčiće a recept naučila od svekrve (FOTO)
Čačak - U spomen na stradanje 40 Svetih mučenika Sevastijskih, koji su 320. godine postradali u ime Hrista, 22. marta obeležavaju se Mladenci. Iako u verskom kalendaru ovaj praznik nije obeležen crvenim slovom, svetkuje se kao neradni dan, a posebno je važan za parove koji su u prethodnih godinu dana sklopili brak. Medju njima su i Ana i Milan Nikolić koji su svečano obeležili ovaj praznik, kako i dolikuje u Srbiji.
- Svadbu smo pravili kod kuće po svim starim običajima, bilo je oko 500 ljudi. Današnji praznik takođe ponosno obeležavamo, kako tradicija nalaže. Ipak, u krugu porodice samo sa našim najmilijima, jer je praznik ove godine pao u prvoj nedelji velikog vaskršnjeg posta, rekao je Milan.
- Svadbu smo pravili kod kuće po svim starim običajima, bilo je oko 500 ljudi. Današnji praznik takođe ponosno obeležavamo, kako tradicija nalaže. Ipak, u krugu porodice samo sa našim najmilijima, jer je praznik ove godine pao u prvoj nedelji velikog vaskršnjeg posta, rekao je Milan.
Da sve bude zaista u duhu tradicije, pobrinula se i mlada domaćica Ana koja je ove godine po prvi put spremila kolače, zvane mladenčiće, kojima će poslužiti goste.
Možda vas zanima:
Rođena sa 520 grama i mogla da stane u šaku: Mlada Aleksandra danas je hrabra devojka koja ponosno korača napred i kaže - bilo je teško, ali odustajanje nije opcija
Anastasija Petković iz Čačka rođena je pre 21 godinu u 26. nedelji trudnoće sa svega 520 grama. Kako kaže, mogla je da stane u šaku jedne ruke. Šest meseci provela je na Institutu za neonatologiju u Beogradu i zahvaljujući beskrajnoj ljubavi svojih roditelja i njihovoj veri u nju, iako mala izašla je iz te bitke kao velika pobednica, kao heroina.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Možda vas zanima:
Rođena sa 520 grama i mogla da stane u šaku: Mlada Aleksandra danas je hrabra devojka koja ponosno korača napred i kaže - bilo je teško, ali odustajanje nije opcija
Anastasija Petković iz Čačka rođena je pre 21 godinu u 26. nedelji trudnoće sa svega 520 grama. Kako kaže, mogla je da stane u šaku jedne ruke. Šest meseci provela je na Institutu za neonatologiju u Beogradu i zahvaljujući beskrajnoj ljubavi svojih roditelja i njihovoj veri u nju, iako mala izašla je iz te bitke kao velika pobednica, kao heroina.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Možda vas zanima:
Rođena sa 520 grama i mogla da stane u šaku: Mlada Aleksandra danas je hrabra devojka koja ponosno korača napred i kaže - bilo je teško, ali odustajanje nije opcija
Anastasija Petković iz Čačka rođena je pre 21 godinu u 26. nedelji trudnoće sa svega 520 grama. Kako kaže, mogla je da stane u šaku jedne ruke. Šest meseci provela je na Institutu za neonatologiju u Beogradu i zahvaljujući beskrajnoj ljubavi svojih roditelja i njihovoj veri u nju, iako mala izašla je iz te bitke kao velika pobednica, kao heroina.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
- Ovi kolačići su obavezno posni. Prave se od vode, brašna, šečera a kada se ispeku onda se premažu medom. Da ih napravim, naučila me je svekrva, a tako ću i ja u budućnosti to učiti svoju decu. Poštujemo tradiciju i prenosimo je sa kolena na koleno, istakla je Ana.
Na ovaj praznik se ukazuje da supružnici treba da budu verni jedno drugom u zajedničkom životu, baš kao što je Svetih 40 Mučenika bilo verno hrišćanskoj veri i Isusu Hristu.
Prema starim verovanjima, na ovaj dan bi mlade parove trebalo da posete svi oni koji su bili gosti na venčanju. Kako su se vremenom običaji i tradicija menjali, danas novovenčane parove obično posećuju samo najbliži – uža porodica, kumovi i bliski prijatelji.
Izvor: Rina
Šta se nosilo za slavu nekad, a šta sad: Iznenadićete se
Šta se nosi za slavu i kome se kakav poklon daruje? Sigurno ste se i vi nekad našli u dilemi, s obzirom na to da je danas gotovo nepristojno ići praznih ruku.
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Čudesna Studenica: Manastir zbog kog je reka sama promenila tok
Kada je Stefan Nemanja gradio svoju zadužbinu, reka Studenica išla je drugim putem. A onda je, prema predanju, „sama skrenula“ da opere temelje svetinje
Ko je bila kneginja Milica pre nego što je postala monahinja?
Nije bila samo Lazarova žena. Bila je i državnik, majka, zaveštateljka, pregovarač – i žena koja je vladala Srbijom kad niko drugi nije smeo
Zašto manastir Manasija ima zidine kao tvrđava: Kada crkva postane zamak
Jedna od najvećih srpskih svetinja okružena je visokim bedemima i kulama kao srednjovekovni grad. I nije slučajno – despot Stefan Lazarević znao je da vera mora biti zaštićena kao i država
Komentari(0)