TRAJE UKUPNO 18 DANA Evo kada počinje Vaskršnji post i čega treba da se pridržavate

Miloš Milenović

16:00

Kultura 0

U pravoslavnom hrišćanstvu, praktikuje se nekoliko važnih postova tokom godine kao deo duhovne discipline i pripreme, gde se odričemo određenih stvari, posvećujemo molitvi i usmeravamo svoj fokus ka duhovnom rastu.

jaja
Shutterstock

 

Vaskrs se računa na osnovu određenih kalendarskih pravila i tradicija koje se razlikuju u zavisnosti od verske denominacije

Pravoslavni Vaskrs ove godine pada u nedelju, 5. maja.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Vaskršnji post traje od 18. marta do 4. maja.

U pravoslavnom hrišćanstvu, praktikuje se nekoliko važnih postova tokom godine kao deo duhovne discipline i pripreme, gde se odričemo određenih stvari, posvećujemo molitvi i usmeravamo svoj fokus ka duhovnom rastu.

Vaskrs ili Pravoslavni Uskrs i Nedelja uskrsnuća se odnose na isti praznik i koriste se kao sinonimi.

Ovaj praznik ima veliki verski značaj za pravoslavne vernike širom sveta i obeležava pobedu života nad smrću.

Na Vaskrs, vernici se međusobno pozdravljaju sa rečenicama "Hristos voskrese!" (Hristos je vaskrsao!) i "Vaistinu voskrese!" (Vaistinu je vaskrsao!).

Vaskrs se računa na osnovu određenih kalendarskih pravila i tradicija koje se razlikuju u zavisnosti od verske denominacije.

U pravoslavnim crkvama, Vaskrs se računa prema julijanskom kalendaru.

Veliki petak je dan koji prethodi Vaskrsu i ima poseban verski značaj u hrišćanstvu, uključujući pravoslavnu crkvu. Ovaj dan se posvećuje sećanju na raspeće i smrt Isusa Hrista na krstu.

Jelena Karađorđević

Ko je bila Jelena Karađorđević: Izbegla silovanje, svedočila oceubistvu, na sahrani joj bilo „pola Šumadije“

Kultura

21:00

27 novembar, 2025

Kroz položaj žena vladara Srbije, njihovu ulogu i uticaj u javnom, društvenom i političkom životu ogleda se napredak i razvoj naše zemlje od početka pretprošlog do sredine prošlog veka i njen razvoj od ustaničke teritorije, preko vazalne kneževine do kraljevine i samostalne države, smatra istoričar Uroš Milivojević auror knjige „Supruge srpskih vladara iz dinastija Karađorđević i Obrenović”.

Komentari(0)

Loading