EVO KADA POČINJE VASKRŠNJI POST Ovo su detaljna pravila po nedeljema kojih se treba pridržavati
Uskršnji post ove godine počinje 27. februara i traje do 15. aprila. Najduži je od četiri velika posta u pravoslavlju, a zove se i Časni post.
Pravila Uskršnjeg posta
Post ima dve strane, telesnu i duhovnu. Telesni post je uzdržavanje od određenih jela i alkoholnih pića, a duhovni post podrazumeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih misli, želja i dela.
Možda vas zanima:
EVO ZAŠTO NE TREBA DA OKOLO PRIČAMO KAKO POSTIMO: Imajte ovo u vidu od 18. marta kada počinje VASKRŠNJI POST
Ne postite zbog sela, nego zbog sebe - zato budite pažljivi kome šta pričate
PRVA TRI DANA VASKRŠNJEG POSTA SU RIGOROZNA I PRAVILA NE BI SMELA DA SE KRŠE: Evo šta piše u crkvenom pravilniku!
Osnovna pravila za veliki Vaskršnji post 2024. godine
Možda vas zanima:
EVO ZAŠTO NE TREBA DA OKOLO PRIČAMO KAKO POSTIMO: Imajte ovo u vidu od 18. marta kada počinje VASKRŠNJI POST
Ne postite zbog sela, nego zbog sebe - zato budite pažljivi kome šta pričate
PRVA TRI DANA VASKRŠNJEG POSTA SU RIGOROZNA I PRAVILA NE BI SMELA DA SE KRŠE: Evo šta piše u crkvenom pravilniku!
Osnovna pravila za veliki Vaskršnji post 2024. godine
Možda vas zanima:
EVO ZAŠTO NE TREBA DA OKOLO PRIČAMO KAKO POSTIMO: Imajte ovo u vidu od 18. marta kada počinje VASKRŠNJI POST
Ne postite zbog sela, nego zbog sebe - zato budite pažljivi kome šta pričate
PRVA TRI DANA VASKRŠNJEG POSTA SU RIGOROZNA I PRAVILA NE BI SMELA DA SE KRŠE: Evo šta piše u crkvenom pravilniku!
Osnovna pravila za veliki Vaskršnji post 2024. godine
Uskršnji post obuhvata vreme Hristovog stradanja i njegovog razapinjanja na Časni krst. Prema verovatnju prva osoba koja je postila bio je sam Hrist koji je, uoči golgote i razapinjanja na krst, sebe podvrgao dugotrajnom uzdržavanju od hrane i pića. i svi kasniji mučenici i svetitelji živeli su po istim pravilima.
Ovo je najstrožiji post, a za vreme njegovog trajanja vernici se uzdržavaju od mesa, jaja, sira, mleka, odnosno hrane životinjskog porekla. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem i na dan Sv. četrdesetorice mučenika (Mledenci), dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti. Svim ostalim danima posti se „na vodi".
Cilj posta nije samo odricanje od hrane već je najvažnije da se klonimo loših misli i dela i time pobedimo sebe same.
Uskršnj post po nedeljama
Uskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila:
Prva nedelja Uskršnjeg posta: Čista nedelja
Ova nedelja se naziva i Todorova ili Teodorova nedelja. Za vreme prvih dana ove nedelje ne pale se ognjišta i žene ne treba da kuvaju, nego se jede ranije pripremljena hrana.
Druga nedelja Uskršnjeg posta : Pačista nedelja
Drugu nedelju Velikog posta treba ispostiti na vodi od ponedeljka do petka, dok je u subotu i nedelju dozvoljeno jesti hranu spremljenu na ulju.
Treća nedelja posta: Krstopoklona nedelja
Tokom treće nedelje posta pravoslavni hrišćani poklanjaju se Časnom krstu. Tokom ove nedelje trebalo bi suzdržavati se od svih iskušenja duha.
Četvrta nedelja posta: Sredoposna nedelja
Ove nedelje ne treba izgovarati ružne reči, čak ni u šali i treba se posvetiti radu.
Peta nedelja posta: Gluva nedelja
Naziv je dobila po tome što je prošlo puno vemena u postu i dolazi vreme ćutanja, pokajanja, gluvo vreme. U Gluvu nedelju crkva zabranjuje sva veselja, svirke, pesmu i zabave.
Šesta nedelja posta:Cvetna nedelja
Najznačajniju ulogu u ovoj nedelji imaju biljke i cveće. Prema verovanju ništa što cveta ne treba sejati, jer će u tom slučaju neće biti ploda. Običaj je da se ovih dana pletu venčići od vrbovih grančica i cveća.
Sedma nedelja Vaskršnjeg posta: Stradalna nedelja
Poslednju nedelju pred Uskrs, vernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Jesenje „prespavalice“: Kako su naši stari čuvali zdravlje snom do Nikoljdana
U narodnom verovanju, od Aranđelovdana do Nikoljdana ne leže se kasno, ne ustaje se rano, i ne budi se dete iz sna – jer se u snu odmara ne samo telo, već i duša pred zimu
Zašto se u kući ne peva naglas u novembru: Vreme tihe reči i sabranosti
U narodnoj tradiciji, novembar nije mesec za pesmu. To je vreme kada se povlači duša, spušta pogled i čuva tišina – jer kad priroda utihne, ni čovek ne bi trebalo da viče
Komentari(0)