Danas je SVETI TRIFUN: Veruje se da priroda počinje da se budi, a evo šta znači ako pada kiša
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju Svetog Trifuna
Ovaj veliki crkveni praznik slavi se i kao dan vina, a posvećen je Svetom mučeniku Trifunu.
Današnji praznik veliki broj srpskih porodica slavi kao krsnu slavu, posebno domaćinstva koja se bave vinogradarstvom i voćarstvom uz presecanje slavskog kolača i simboličnog orezivanja čokota u vinogradima.
Kult ovog svetitelja datira od petog veka. Na ovaj dan vinogradari izlaze u vinograd da porežu barem jedan čokot vinove loze i poliju ga vinom, kako bi grožđe dobro rodilo. Sveti mučenik Trifun rođen je u selu Kampsadi u Frigiji u siromašnoj porodici. U detinjstvu je čuvao guske i od tada je imao moć da isceljuje bolesti kod stoke i ljudi i da isteruje zle duhove. U to vreme Rimskim carstvom je vladao car Gordijan, čija je ćerka Gordijana izgubila razum što je njenog oca veoma ražalostilo. Prema narodnim predanjima, niko od lekara nije mogao da joj pomogne. Tada je zli duh iz devojke progovoro rekavši da njega niko ne može da istera, osim Trifuna.
Možda vas zanima:
Danas se slavi Sveti Trifun, ali i Dan zaljubljenih Jedna stvar se strogo, ali strogo poštuje! Običaj ne valja kršiti, a staro verovanje kaže...
Sveti mučenik Trifun rođen je u selu Kampsadi u Frigiji u siromašnoj porodici
DANAS SLAVIMO SVETOG TRIFUNA ZVANOG JOŠ I OREZAČ ILI ZARIZOJ "Sečka seče, Marta dere, Sveti Sava kožu bere"
U zavisnosti od toga da li će na Trifundan pasti kiša ustaljeno je verovanje da li će godina biti rodna.
Možda vas zanima:
Danas se slavi Sveti Trifun, ali i Dan zaljubljenih Jedna stvar se strogo, ali strogo poštuje! Običaj ne valja kršiti, a staro verovanje kaže...
Sveti mučenik Trifun rođen je u selu Kampsadi u Frigiji u siromašnoj porodici
DANAS SLAVIMO SVETOG TRIFUNA ZVANOG JOŠ I OREZAČ ILI ZARIZOJ "Sečka seče, Marta dere, Sveti Sava kožu bere"
U zavisnosti od toga da li će na Trifundan pasti kiša ustaljeno je verovanje da li će godina biti rodna.
Možda vas zanima:
Danas se slavi Sveti Trifun, ali i Dan zaljubljenih Jedna stvar se strogo, ali strogo poštuje! Običaj ne valja kršiti, a staro verovanje kaže...
Sveti mučenik Trifun rođen je u selu Kampsadi u Frigiji u siromašnoj porodici
DANAS SLAVIMO SVETOG TRIFUNA ZVANOG JOŠ I OREZAČ ILI ZARIZOJ "Sečka seče, Marta dere, Sveti Sava kožu bere"
U zavisnosti od toga da li će na Trifundan pasti kiša ustaljeno je verovanje da li će godina biti rodna.
Posle mnogih Trifuna iz carstva i ovog Trifuna su pozvali u Rim da isceli carevu ćerku. Car ga je višestruko darivao, a Trifun je sve poklone razdelio siromašnima. Kada je na vlast došao car Dekije, sveti Trifun je mučen zbog sledbeništva Hrista, a sva mučenja podneo je s velikom radošću. Kako mu nijedna muka nije naškodila, mučitelji su mu odrubili glavu mačem.
Narodni običaji
Na ovaj dan vinogradari izlaze u vinograd da porežu barem jedan čokot vinove loze i poliju ga vinom, kako bi grožđe dobro rodilo. Ako na Svetog Trifuna pada kiša, rodiće uspešno šljiva i biće rodna godina, a ako bude vedro, godina će biti sušna i nerodna.
Jedno od verovanja u narodu je, da sa ovim danom stiže proleće, da se budi priroda i najuzvišenije osećanje kod ljudi, ljubav. Svetog Trifuna slave mnogobrojni esnafi, vinogradari, mehandžije, a na liturgijama se pominju stradanje svetitelja Trifuna.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)