SRPSKI OBIČAJI KOJI STRANCE OBARAJU S NOGU: Ritual bez kojeg nijedan događaj ne može da prođe im je OMILJENI
Postoji mnoštvo običaja koji su deo srpske tradicije. Vekovima su stari, a stranci ih obožavaju.
U našem narodu postoji mnoštvo verovanja i običaja koja su vekovima stara i čuvaju se od zaborava. Upravo to predstavlja najpresudniji faktor koji je uticao na stvaranje i očuvanje kolektivnog identiteta zajednice.
Srpska kultura je veoma bogata i nudi mnogo običaja koja su posebno zanimljiva strancima, kojima je čast da budu gosti važnim svečanostima i ceremonijama, poput slava, venčanja i krštenja koja sa sobom nose najviše običaja i rituala.
Slavski običaji
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Običaji u Srbiji vezani za poštovanje crkve i hrišćanskih običaja veoma su rasprostranjeni i igraju veliku ulogu u životu svakog vernika. Do sveće, na trpezu se postavlja i slavski kolač, osnosno hleb kao i žito.
- Posluženje je posebno zanimljivo stranima koji su oduševljeni ovakvom praksom. Pred goste kao posluženje obično iznosi žito i vino, a u nekim krajevima slatko.
- Smeštanje gosta na vrh stola predstavlja veliko ukazivanje časti, a na čelo stola se obično postavlja najstariji član porodice, kum ili zet, a neretko se može ukazati čast i novom gostu.
- Rakija prestavlja jedan od simbola Srbije i veoma je popularna. Osim toga što se koristi za piće neki nje smatraju narodnim lekom. Bez ovog tradicionalnog pića ne može da prođe nijedan događaj.
Strani turisti rakiju obično opisuju kao veoma snažno piće, izrazito voćnog ukusa, koje se pretvara u vatru kada ga progutate. Međutim, rakija im je omiljeno piće u Srbiji.
Običaji za svadbu
Ako ne na godišnji odmor, stranci u našu zemlju dolaze kako bi uveličali venčanje nekog prijatelja. Kada je u pitanju srpska svadba običaji koji dočekaju strance su brojniji i još neobičniji, ali jednako pitureskni i zanimljivi.
- Kićenje kapije
- "Skidanje" jabuke puškom
- Kupovina mlade
- Bacanje sita na krov
Običaji za rođenje deteta
Postoji mnoštvo običaja koji se praktikuju kada se dete rodi. Neki se sve manje koriste, dok su drugi duboko ukorenjeni u srpsku tradiciju.
- Cepanje očeve košulje ili majice (veruje se da će muškarac koji pocepa majicu takođe postati otac)
- Babine (period u prvih 40 dana detetovog života, kada je najpodložnije dobrim uticajima i željama babica i kumova)
Posipanje vode za sreću
Duboko se veruje da se tim činom teraju moguće prepreke i da nakon prosipanja vode sve ide “glatko”. Samo postoji jedna “caka” – ukoliko se nakon prosipanja vode okrenete i pogledate za sobom, ritual gubi smisao i povoljno dejstvo.
Posipanje se obično vrši kada neko krene da obavi važan posao, kako bi mu to donelo sreću.
Izvlačenje ušiju za rođendan
Veruje se da kad se dete povuče za uši da će ono biti napredno i da će da poraste.
Krštenje i prvi rođendan deteta o jednom trošku: Gde je granica između tradicije i pomodarstva
Proslava i obeležavanje prvog rođendana deteta je poseban trenutak za roditelje koji će pamtiti celog života. Međutim, u poslednje vreme je praksa da se ujedno i krštenje 'obavi' taj dan, pa se napravi proslava u jednom, kada je radost duplo veća. Ipak, da li je to preporučljivo?
Manastir Sveti Nikola u Kuršumliji: Zaboravljena svetinja iznad dve reke i pod dva carstva
U zimskim danima, kada su staze zaleđene, ovaj manastir izgleda kao da se vraća u vek iz kog je potekao. Prvi zadužbinar Stefana Nemanje, nekada centar srpske države, danas stoji tih, ali nepokolebljiv
Kad prođe Sveti Nikola, reč mora da omekša: Tišina u kući donosi mir za praznike
U danima između Nikoljdana i Božića naši stari su znali – ne viče se u kući, ne raspravlja se za stolom, a deca se ne kažnjavaju. Mir u domu počinje rečima, a ne prazničnim ukrasima
3 NAJSNAŽNIJE IKONE u Srbiji treba da ima svaki dom: Jedna leči, druga štiti decu, a treća donosi mir
U pravoslavnoj tradiciji, ikona nije samo slika na zidu - ona je prozor u duhovni svet, veza sa svecem kome se molimo i znak Božije prisutnosti u domu.
"Posle toga će ĐAVO DA TE KUŠA": Poznati sveštenik otkrio koji je jedini uslov za pričešće
Na svom najnovijem snimku na Instagramu, gde je izuzetno aktivan i ima veliki broj pratilaca, Otac Predrag Popović govorio je o tome šta je zapravo jedini i pravi uslov da bi se vernici pričešćivali. Njegove reči izazvale su veliku pažnju jer, kako kaže, sve drugo može da se ispoštuje spolja, ali bez ovoga pričešće nema smisla.
Komentari(0)