NAJBIZARNIJI SRPSKI OBIČAJI KOJIH SE DANAS STIDIMO: Kolektivni intimni odnosi, udaja snaje za devera i SORORAT
Najbizarniji srpski običaji praktikovali su se ne tako davno, a danas ih se stidimo.
Narodna verovanja postala su deo tradicije, koja se prenosi sa kolena na koleno. U ne tako davnoj prošlosti, u srpskom narodu postojali su običaji, kojih se danas stidimo.
Postoje indicije da su se neki od njih i danas zadržali u najruralnijim sredinama, a zbog njih biste u današnje vrem mogli da završite i na sudu.
Snohačenje
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Podrazumeva seks između snaje i svekra. Ovaj je običaj, koji potiče iz vremena slovenskih zajednica, bio je rasprostranjen na području Pomoravlja i u Vranju, gde se prenosio s kolena na koleno. Nastao je, reklo bi se, iz nužde, kada su se maloletni dečaci ženili odraslom devojkom pa je u tom slučaju otac, odnosno svekar, obavljao bračnu dužnost. Snohačenje je postojalo do punoletnosti sina, a često su se rađala deca kao rezultat ovog bizarnog običaja. Trag ovog običaja zabeležen je u romanu "Nečista krv" Bore Stankovića.
Sororat
Radi se o braku udovca sa svastikom. Ovaj običaj se uglavnom praktikovao ukoliko žena ili muškarac nisu imali potomke sa preminulim partnerom. Ustanovljeno je da je sororat postojao sve do polovine XX veka u Istočnoj Srbiji. Muž koji ostane udovac mogao je da oženi sestru svoje žene, pod uslovom da ona već nije udata. Kao razlog ovog braka navodi se da o deci koja su ostala bez majke najbolje može da brine majčina sestra.
Levirat
Predstavlja bračnu zajednicu koju sklapa žena sa bratom svog preminulog supruga. I ovaj običaj, kao u slučaju sororata, praktikovao se ukoliko žena ili muškarac nisu imali potomke sa preminulim partnerom. Kod nekih narod, levirat je bio institucija bračnog prava, po kojoj se brat mora oženiti udovicom umrloga, ukoliko on nije imao dece, kako bi se nastavila loza.
Mnogoženstvo
Iako se ovaj oblik bračne zajednice dešavao retko, ipak je zabeleženo nekoliko slučajeva. Ovaj običaj je podrazumevao da muškarac ima pravo da se oženi sa više žena. U Vojvodini su ovi slučajevi zabeleženi još u prvoj polovini 18. veka. Ovaj običaj je bio protiv zakona, pa se svako ko je otkriven, bio kažnjavan. Međutim, bogatim ljudima se gledalo kroz prste kada je u pitanju ovaj običaj.
Kolektivni seks
Prastari običaj kolektivnog seksa obavljan je u određenim prilikama i zbivanjima kao ritual. Potiče od starih balkanskih naroda i Slovena. Kod Srba se praktikovao u patrijarhalnim seoskim skupinama pčinjskog kraja. U vreme svadbenog veselja, dok se u potpunosti nije oblikovao svadbeni ritual, u svadbenoj ekstazi nije se vodilo računa ko je s kim seksualno opštio - upražnjavali su orgije.
PRAVILNA PRIČEST? Patrijarh Pavle sve objasnio u jednoj rečenici
Pažljivo pročitajte reči Patrijarha Pavle koje otkrivaju pravu suštinu posta i pričešća.
Ako nije imala ćilim u miraz, devojka nije mogla ni da se uda: Dragačevke čuvaju srpsku tradiciju i prenose na mlade naraštaje
Ujedinile se u udruženje koje nosi ime po čuvenoj Rajki Borojević
„Šta ti je na umu, to ti je i na drumu“ – zašto Srbi veruju da se misao pretvara u stvarnost
Narod veruje da ono što misliš – ide ispred tebe. Misao nije samo unutrašnji svet, već početak svega što ti se može desiti
Zašto se čaša nikada ne ostavlja prazna na stolu: Stari običaj koji danas retko ko poštuje
U domaćinskoj kući prazna čaša na stolu nije znak da si popio – već da si ostavio prazninu. Stari su verovali da se sa trpeze ne ustaje dok sve ne bude puno: tanjir, srce i reč
Zašto se u Srbiji ne pozajmljuje ništa pred praznik: Iz kuće ne ide ni kašika bez reči
Uoči slave, zadušnica ili velikog praznika, domaćini paze da iz kuće ne izađe ni sitnica. Ne zato što su tvrdi, već zato što veruju da svaka stvar nosi deo kućnog mira
Komentari(0)