NAJBIZARNIJI SRPSKI OBIČAJI KOJIH SE DANAS STIDIMO: Kolektivni intimni odnosi, udaja snaje za devera i SORORAT
Najbizarniji srpski običaji praktikovali su se ne tako davno, a danas ih se stidimo.
Narodna verovanja postala su deo tradicije, koja se prenosi sa kolena na koleno. U ne tako davnoj prošlosti, u srpskom narodu postojali su običaji, kojih se danas stidimo.
Postoje indicije da su se neki od njih i danas zadržali u najruralnijim sredinama, a zbog njih biste u današnje vrem mogli da završite i na sudu.
Snohačenje
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Podrazumeva seks između snaje i svekra. Ovaj je običaj, koji potiče iz vremena slovenskih zajednica, bio je rasprostranjen na području Pomoravlja i u Vranju, gde se prenosio s kolena na koleno. Nastao je, reklo bi se, iz nužde, kada su se maloletni dečaci ženili odraslom devojkom pa je u tom slučaju otac, odnosno svekar, obavljao bračnu dužnost. Snohačenje je postojalo do punoletnosti sina, a često su se rađala deca kao rezultat ovog bizarnog običaja. Trag ovog običaja zabeležen je u romanu "Nečista krv" Bore Stankovića.
Sororat
Radi se o braku udovca sa svastikom. Ovaj običaj se uglavnom praktikovao ukoliko žena ili muškarac nisu imali potomke sa preminulim partnerom. Ustanovljeno je da je sororat postojao sve do polovine XX veka u Istočnoj Srbiji. Muž koji ostane udovac mogao je da oženi sestru svoje žene, pod uslovom da ona već nije udata. Kao razlog ovog braka navodi se da o deci koja su ostala bez majke najbolje može da brine majčina sestra.
Levirat
Predstavlja bračnu zajednicu koju sklapa žena sa bratom svog preminulog supruga. I ovaj običaj, kao u slučaju sororata, praktikovao se ukoliko žena ili muškarac nisu imali potomke sa preminulim partnerom. Kod nekih narod, levirat je bio institucija bračnog prava, po kojoj se brat mora oženiti udovicom umrloga, ukoliko on nije imao dece, kako bi se nastavila loza.
Mnogoženstvo
Iako se ovaj oblik bračne zajednice dešavao retko, ipak je zabeleženo nekoliko slučajeva. Ovaj običaj je podrazumevao da muškarac ima pravo da se oženi sa više žena. U Vojvodini su ovi slučajevi zabeleženi još u prvoj polovini 18. veka. Ovaj običaj je bio protiv zakona, pa se svako ko je otkriven, bio kažnjavan. Međutim, bogatim ljudima se gledalo kroz prste kada je u pitanju ovaj običaj.
Kolektivni seks
Prastari običaj kolektivnog seksa obavljan je u određenim prilikama i zbivanjima kao ritual. Potiče od starih balkanskih naroda i Slovena. Kod Srba se praktikovao u patrijarhalnim seoskim skupinama pčinjskog kraja. U vreme svadbenog veselja, dok se u potpunosti nije oblikovao svadbeni ritual, u svadbenoj ekstazi nije se vodilo računa ko je s kim seksualno opštio - upražnjavali su orgije.
Tišina pre Aranđelovdana: Šta se u kući ne dira kad praznik dolazi sam
Sveti Arhangel Mihailo u srpskom narodu ne dolazi uz pesmu i veselje – već uz tišinu, poštovanje i red u kući. U danima pred praznik, ne viče se, ne raspravlja i ništa se iz doma ne iznosi bez potrebe
Zvezdana noć u selima: Zašto se u sredini jeseni gledalo nebo
Kad se dan skrati i sve utihne, naši stari su znali – tada se gleda nebo. Ne da se broje zvezde, već da se iz njih pročita šta dolazi, i u sebi pronađe mir
Danas su SVETI VRAČI, pomolite im se za ZDRAVLJE i obavezno ispoštujte OVE OBIČAJE - jedna stvar je STROGO ZABRANJENA
Praznik se slavi dva puta godišnje, 14. jula i 14. novembra
Danas se nebo spušta niže: Narodna verovanja za sredinu novembra
U narodnoj tradiciji, sredina novembra nije običan deo jeseni – to je vreme kada dan postaje tiši, nebo bliže, a duša traži tišinu više nego reč
CRNJANSKI JE NA NEVEROVATAN NAČIN OSVOJIO NAJLEPŠU BEOGRAĐANKU: Učinio je sve da je zavede, pa je varao IZA SVAKOG ĆOŠKA
Život Miloša Crnjanskog obeležia je jedna velika ljubav koji u gradio sa najlepšom Beograđankom Vidom Ružić, koja mu je bila podrška u svemu.
Komentari(0)