MLADENCI SU IZBEGAVALI DA SE VENČAJU U TOKU NJE Sva verovanja o prestupnoj godini u našem narodu
U srpskoj istoriji, pojmovi kao što su sujeverje, običaji i rituali imaju duboke korene, a jedna od intrigantnih tema koja je oduvek intrigirala stanovnike ovih prostora jeste i pitanje prestupne godine. Kroz vekove, Srbi su razvijali različite običaje kako bi se zaštitili od potencijalnih nevolja koje ova godina može doneti.
Prestupne godine, koje se pojavljuju svake četiri godine, oduvek su izazivale različite reakcije u društvu. Mnogi veruju da su ove godine vreme neobičnih događaja i loših sudbina, pa su stoga razvijeni brojni običaji kako bi se ljudi zaštitili od negativnih uticaja.
Jedan od najčešćih običaja bio je vezan za verovanje da je tokom prestupne godine veća verovatnoća za loše vreme. U cilju privlačenja sunčevih zraka i povoljne klime, stanovnici su organizovali razne rituale i obrede. Obično bi se palile vatre ili organizovale posebne ceremonije sa ciljem umilostivljenja božanstava nadležnih za vremenske prilike.
Drugi značajan običaj tiče se venčanja. U mnogim delovima Srbije, mladenci su izbegavali da se venčavaju tokom prestupne godine, smatrajući je nepovoljnom za sklapanje braka. Verovanje u negativne uticaje ove godine na brak bilo je tako duboko ukorenjeno da su parovi često odlažali venčanje ili čekali sledeću godinu.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Takođe, mnogi su verovali da je tokom prestupne godine često veća opasnost od zlih sila i duhova. Da bi se zaštitili od ovih nevidljivih pretnji, ljudi su praktikovali različite običaje, poput paljenja sveća, prinošenja žrtava ili postavljanja zaštitnih amajlija na kućne pragove.
Danas, dok su mnogi od ovih tradicionalnih običaja izgubili svoj značaj, još uvek postoje pojedinci koji se pridržavaju starih verovanja i običaja tokom prestupnih godina. Ipak, moderno društvo sve više gubi sujeverje i okreće se racionalnom pristupu, te se običaji iz prošlih vremena sve ređe praktikuju.
Uprkos tome, istraživanje ovih tradicionalnih verovanja i običaja pruža uvid u bogatu kulturnu baštinu Srba i njihov odnos prema vremenu, sudbini i sujeverju kroz vekove.
KAKO SE PRAVILNO PRENOSI KRSNA SLAVA: Kod jedne stvari svi greše - evo šta kaže crkva
Kada se prenosi krsna slava sa oca na sina, mnogi prave grešku, a evo kako se to radi ispravno i po pravilima pravoslavlja.
PREDVIĐANJA TESLE: Kako je naučnik video svet 2100. godine
Velika vizija budućnosti!
SLAVIMO SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG: Jedan je od najučenijih svetitelja, a ovo treba uraditi za blagostanje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 26. novembra obeležavaju praznik posvećen Svetom Jovanu Zlatoustom
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Komentari(0)