MLADENCI SU IZBEGAVALI DA SE VENČAJU U TOKU NJE Sva verovanja o prestupnoj godini u našem narodu
U srpskoj istoriji, pojmovi kao što su sujeverje, običaji i rituali imaju duboke korene, a jedna od intrigantnih tema koja je oduvek intrigirala stanovnike ovih prostora jeste i pitanje prestupne godine. Kroz vekove, Srbi su razvijali različite običaje kako bi se zaštitili od potencijalnih nevolja koje ova godina može doneti.
Prestupne godine, koje se pojavljuju svake četiri godine, oduvek su izazivale različite reakcije u društvu. Mnogi veruju da su ove godine vreme neobičnih događaja i loših sudbina, pa su stoga razvijeni brojni običaji kako bi se ljudi zaštitili od negativnih uticaja.
Jedan od najčešćih običaja bio je vezan za verovanje da je tokom prestupne godine veća verovatnoća za loše vreme. U cilju privlačenja sunčevih zraka i povoljne klime, stanovnici su organizovali razne rituale i obrede. Obično bi se palile vatre ili organizovale posebne ceremonije sa ciljem umilostivljenja božanstava nadležnih za vremenske prilike.
Drugi značajan običaj tiče se venčanja. U mnogim delovima Srbije, mladenci su izbegavali da se venčavaju tokom prestupne godine, smatrajući je nepovoljnom za sklapanje braka. Verovanje u negativne uticaje ove godine na brak bilo je tako duboko ukorenjeno da su parovi često odlažali venčanje ili čekali sledeću godinu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Takođe, mnogi su verovali da je tokom prestupne godine često veća opasnost od zlih sila i duhova. Da bi se zaštitili od ovih nevidljivih pretnji, ljudi su praktikovali različite običaje, poput paljenja sveća, prinošenja žrtava ili postavljanja zaštitnih amajlija na kućne pragove.
Danas, dok su mnogi od ovih tradicionalnih običaja izgubili svoj značaj, još uvek postoje pojedinci koji se pridržavaju starih verovanja i običaja tokom prestupnih godina. Ipak, moderno društvo sve više gubi sujeverje i okreće se racionalnom pristupu, te se običaji iz prošlih vremena sve ređe praktikuju.
Uprkos tome, istraživanje ovih tradicionalnih verovanja i običaja pruža uvid u bogatu kulturnu baštinu Srba i njihov odnos prema vremenu, sudbini i sujeverju kroz vekove.
Krštenje i prvi rođendan deteta o jednom trošku: Gde je granica između tradicije i pomodarstva
Proslava i obeležavanje prvog rođendana deteta je poseban trenutak za roditelje koji će pamtiti celog života. Međutim, u poslednje vreme je praksa da se ujedno i krštenje 'obavi' taj dan, pa se napravi proslava u jednom, kada je radost duplo veća. Ipak, da li je to preporučljivo?
Manastir Sveti Nikola u Kuršumliji: Zaboravljena svetinja iznad dve reke i pod dva carstva
U zimskim danima, kada su staze zaleđene, ovaj manastir izgleda kao da se vraća u vek iz kog je potekao. Prvi zadužbinar Stefana Nemanje, nekada centar srpske države, danas stoji tih, ali nepokolebljiv
Kad prođe Sveti Nikola, reč mora da omekša: Tišina u kući donosi mir za praznike
U danima između Nikoljdana i Božića naši stari su znali – ne viče se u kući, ne raspravlja se za stolom, a deca se ne kažnjavaju. Mir u domu počinje rečima, a ne prazničnim ukrasima
3 NAJSNAŽNIJE IKONE u Srbiji treba da ima svaki dom: Jedna leči, druga štiti decu, a treća donosi mir
U pravoslavnoj tradiciji, ikona nije samo slika na zidu - ona je prozor u duhovni svet, veza sa svecem kome se molimo i znak Božije prisutnosti u domu.
"Posle toga će ĐAVO DA TE KUŠA": Poznati sveštenik otkrio koji je jedini uslov za pričešće
Na svom najnovijem snimku na Instagramu, gde je izuzetno aktivan i ima veliki broj pratilaca, Otac Predrag Popović govorio je o tome šta je zapravo jedini i pravi uslov da bi se vernici pričešćivali. Njegove reči izazvale su veliku pažnju jer, kako kaže, sve drugo može da se ispoštuje spolja, ali bez ovoga pričešće nema smisla.
Komentari(0)