Patrijarh Pavle je OVIM ODGOVOROM rešio dilemu da li se za Aranđelovdan sprema tradicionalno SLAVSKO ŽITO
Godinama se pred ovaj praznik i slavu čuje pitanje i debata o tome, da li kuvati žito ili ne, a evo šta je o tome rekao Patrijarh Pavle .
Sveti Mihailo, poznatiji kao Aranđelovdan se smatra živim svecem, pa zbog toga mnogi vernici smatraju da se uoči ovog praznika i slave ne kuva slavko žito. Slavsko žito je tradicija i kao takva važnija stavka nego cela slavska trpeza počevši od kolača, pite do slične stvari.
Zbog toga se cesto vode polemike, i dok jedni tvrde da treba, drugi kažu ne, a evo šta je o tome u svojoj knjizi "Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere" napisao upokojeni Patrijarh Pavle.
Žito se ne sprema za svete koji su umrli, već kako se u samoj molitvi za osvećenje koljiva sveštenik moli, da se koljivo prinosi u slavu Boga, "u čast i spomen svetog (izgovara se ime slave porodice), i u pomen onih koji umreše u blagočestivoj veri".Ovo je najbitniji deo molitve u kojoj se otkriva smisao pripremanja koljiva za Krsnu slavu. Krsna slava sa slavskim kolačem i koljivom se prinosi Boga radi i u čast krsnog svetoga kao zaštitnika porodice.
Možda vas zanima:
Danas slavimo Aranđelovdan: Šta znači kada na Aranđelovdan pada sneg
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, danas slave Aranđelovdan, dan posvećen Svetom Arhangelu Mihailu
Možda vas zanima:
Danas slavimo Aranđelovdan: Šta znači kada na Aranđelovdan pada sneg
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, danas slave Aranđelovdan, dan posvećen Svetom Arhangelu Mihailu
Možda vas zanima:
Danas slavimo Aranđelovdan: Šta znači kada na Aranđelovdan pada sneg
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, danas slave Aranđelovdan, dan posvećen Svetom Arhangelu Mihailu
Shutterstock
Možda vas zanima:
Danas slavimo Aranđelovdan: Šta znači kada na Aranđelovdan pada sneg
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, danas slave Aranđelovdan, dan posvećen Svetom Arhangelu Mihailu
Možda vas zanima:
Danas slavimo Aranđelovdan: Šta znači kada na Aranđelovdan pada sneg
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, danas slave Aranđelovdan, dan posvećen Svetom Arhangelu Mihailu
Možda vas zanima:
Danas slavimo Aranđelovdan: Šta znači kada na Aranđelovdan pada sneg
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, danas slave Aranđelovdan, dan posvećen Svetom Arhangelu Mihailu
Možda vas zanima:
Danas slavimo Aranđelovdan: Šta znači kada na Aranđelovdan pada sneg
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, danas slave Aranđelovdan, dan posvećen Svetom Arhangelu Mihailu
Možda vas zanima:
Danas slavimo Aranđelovdan: Šta znači kada na Aranđelovdan pada sneg
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, danas slave Aranđelovdan, dan posvećen Svetom Arhangelu Mihailu
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom Krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Pogrešna praksa je verovatno nastala usled činjenice da se žito sprema i za parastose upokojenim bližnjima. U oba slučaja, žito predstavlja žrtvu Bogu i simbolizuje pravoslavnu veru u opšte vaskrsenje.
Ta žrtva se prinosi Bogu u ime onog svetitelja ili upokojenog čije se ime spominje toga dana, ili tog parastosa. Da li je reč o svetitelju koji je živeo, pa se upokojio, ili nikada nije prošao kroz biološku smrt, poput Arhanđela Mihaila ili Svetog Ilije, ne pravi nikakvu razliku u pogledu žrtava koje se prinose Bogu (slavski kolač, žito i vino).
Ovo je tradicionalni način pripreme žita, baš onako kako su ga pripremale srpske domaćice pre mnogo decenija.
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)