GOVORI O BOLNOJ TAJNI Njegoš je ovu pesmu morao da krije ispod mantije, bila je zabranjena, a evo i zbog čega
Priča kaže da je pesma nastala najverovatnije 1844. u Perastu gde je vladika jedno vreme boravio.
Književni kritičari, kao i ljubitelji poezije slažu se da je najbolja pesma Petra II Petrovića Njegoša „Noć skuplja vijeka“.
Nju kao jedinu Njegoševu ljubavnu pesmu prate brojna tumačenja i intrigantni zaključci.
Možda vas zanima:
Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
ČAST ZA KOJU MALO KO ZNA: Otkud spomenik Njegošu usred Rima?
Da li ste znali da se u samom srcu Rima, nedaleko od istorijskog centra grada, nalazi impozantan spomenik Petru Petroviću Njegošu?
Možda vas zanima:
Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
ČAST ZA KOJU MALO KO ZNA: Otkud spomenik Njegošu usred Rima?
Da li ste znali da se u samom srcu Rima, nedaleko od istorijskog centra grada, nalazi impozantan spomenik Petru Petroviću Njegošu?
Možda vas zanima:
Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
ČAST ZA KOJU MALO KO ZNA: Otkud spomenik Njegošu usred Rima?
Da li ste znali da se u samom srcu Rima, nedaleko od istorijskog centra grada, nalazi impozantan spomenik Petru Petroviću Njegošu?
Priča kaže da je pesma nastala najverovatnije 1844. u Perastu gde je vladika jedno vreme boravio.
Savremenici su zabeležili da je u susedstvu živela devojka koja se zagledala u prelepog vladiku, a i da on „ne preziraše te poglede”. Vladiku je privuklo što nije bila „plašljiva jarebica”, kao tadašnje crnogorske devojke, već je bila „žena mlada, ali soko sivi”. Ne zna se kako se ta lepotica koja je ovladala srcem crnogorskog vladara zvala, ali zna se da je vladika kasnije napisao svoju jedinu ljubavnu pesmu koju je kasnije nosio i skrivao ispod svešteničke mantije „na strani srca”.
Nakon što se pisalo da je Njegoš lično spalio svoju jedinu erotsku pesmu, ona je ipak nađena u njegovoj književnoj ostavštini i objavljena je 1913. u Bosanskoj vili.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)