Tri stvari koje obavezno morate da ponesete na Mitrovske zadušnice: Svi nose hranu, a najbitnije zaboravljaju
U susret sutrašnjim Mitrovskim zadušnicama, ne zaboravite da ponesete sledeće stvari na groblje
Poslednje u 2023. godini su Mitrovske zadušnice, 4. novembra, a običaj je da se na taj dan obiđu grobovi dragih pokojnika. Na grob se uvek nose sveća, žito i crno vino, a oni imaju i važnu simboliku.
Sveća simbolizuje svetlost Hristovu,žito podseća da "zrno tek kad umre rod donosi", kako je govorio Isus Hrist. Žito će sveštenik preliti vinom koje označava Božje milosrđe koje će zaceliti rane greha.
Veruje se da na zadušnice valja upaliti sveće za pokojnike kako ne bi čitave godine "bili u mraku". Mnogi misle da se i žito i hrana pripremaju za umrle, ali istina je da se ono daje okupljenima i prolaznicima koji će u molitvama spomenuti pokojnika.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Isto važi i za sirotinju koja se okupljala na grobljima. Pored hrane, valja se da im se da i milostinja. Uz novac i sitne darove, dobro je i da se onima koji žive u nemaštini pokloni i neka knjiga duhovnog sadržaja.
Ko nije u prilici da ode do groblja, može da odnese žito i vino u crkvu, kao i da upali sveće. Pročitajte koji običaji još važe za one koji su u žalosti.
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
Komentari(0)