Narodna verovanja i običaji koji ih prate prisutni su u svakom segmentu života kod Srba.
Ta verovanja nisu zaobišla ni dane u nedelji.
Petak je dan za koga je vezano možda najviše verovanja, pogotovo što se dugo smatrao baksuznim. Čak se veruje da i decu rođenu na ovaj dan prati baksuz tokom života.
Ove stvari nikako ne treba raditi petkom:
Možda vas zanima:
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Amajlija koju su nosili ratnici za zaštitu i sreću - Raskovnik, koren tajni sa planina istočne Srbije
Malo koja biljka u srpskom narodnom predanju nosi toliko tajanstvenosti kao raskovnik. U pričama se verovalo da ova travka ima moć da otključa svaku bravu, raskuje verige i otvori zakopano blago. Iako vekovima prisutna u predanju kao mitska, raskovnik zaista postoji u prirodi – najčešće se poistovećuje sa vrstom Laserpitium siler, dok se u pojedinim krajevima spominju i Laser trilobum i Mandragora officinarum.
Možda vas zanima:
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Amajlija koju su nosili ratnici za zaštitu i sreću - Raskovnik, koren tajni sa planina istočne Srbije
Malo koja biljka u srpskom narodnom predanju nosi toliko tajanstvenosti kao raskovnik. U pričama se verovalo da ova travka ima moć da otključa svaku bravu, raskuje verige i otvori zakopano blago. Iako vekovima prisutna u predanju kao mitska, raskovnik zaista postoji u prirodi – najčešće se poistovećuje sa vrstom Laserpitium siler, dok se u pojedinim krajevima spominju i Laser trilobum i Mandragora officinarum.
Možda vas zanima:
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Amajlija koju su nosili ratnici za zaštitu i sreću - Raskovnik, koren tajni sa planina istočne Srbije
Malo koja biljka u srpskom narodnom predanju nosi toliko tajanstvenosti kao raskovnik. U pričama se verovalo da ova travka ima moć da otključa svaku bravu, raskuje verige i otvori zakopano blago. Iako vekovima prisutna u predanju kao mitska, raskovnik zaista postoji u prirodi – najčešće se poistovećuje sa vrstom Laserpitium siler, dok se u pojedinim krajevima spominju i Laser trilobum i Mandragora officinarum.
Petkom se nikako ne treba češljati, jer važi verovanje da od toga boli glava i da kosa sedi brže.
Često se mogu čuti izjave domaćica da petkom ne peru veš, ne usisavaju, niti rade bilo kakve druge kućne poslove. Neko se čak i ne kupa petkom ili ne seče nokte.
Veruje se da se petkom svi poslovi završavaju, a novi nikako ne započinju.
Sva ova verovanja se mogu dovesti u vezu sa hrišćanstvom, jer se petkom posti i tuguje za razapetim Isusom Hristom.
Još jednu stvar nikako ne treba raditi petkom, ukoliko želite da imate novca!
Veruje se da petkom nikako ne treba pozajmljivati novac, a ni vraćati dugove.
U pojedinim domaćinstvima važi pravilo da se petkom ništa ne daje iz kuće, a pogotove ne prehrambene namirnice životinjskog porekla.
Onaj ko prekrši pravilo, pa pozajmi nekome mleko, veruje se da će mu vukovi podavitit stoku.
Petkom naši stari nisu odlazii u vinograde, a izbegavaili su i da putuju.
Vezano za petak je zanimljivo i to da mnogi imaju posebne nazive za određen petak u godini!
Prvi petak posle mesečeve mene zove se Mladi petak.
U Mladi petak žene i devojke ništa ne rade od ženskih radova, ne gotove, hleb ne mese, ne šiju, a razlog je glavobolja.
Petak koji pada u Todorove nedelje zove se Ludi petak, petak u Strasnoj nedelji zove se Veliki petak, prvi petak po Uskrsu zove se Svetli, a Trojičine nedelje zove se Rusani petak.
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Komentari(0)