Da naučimo ono što treba uvek da znamo
U mestima širom Srbije poštuju se najrazličitiji običaji. Dosta običaja se i dalje poštuje, ali su mnogi od njih do danas potpuno zaboravljeni.
Običaji pri gradnji kuće
Najveća radost za domaćina je pokrivanje kuće, koje se u selu naziva pajdos. Taj dan većina majstora radi džabe. Komšije, rodbina i prijatelji, takođe bez poziva, dolaze u pomoć. Pre početka pokrivanja kolje se ovca ili ovan na temelju kuće – kurban. Žene iz komšiluka ili rodbine donose hleb, rakiju, kafu, šećer, košulje, peškire. Hranu prima domaćica kuće, a garderobu jedan od majstora kači na pripremljeni krst – vešalicu koja je skovana od letava i prikovana na vrhu krova. Ovo se u narodu naziva “podignuti rogovi”. Po završetku radova, domaćin pripremi bogatu gozbu. Pred majstore se stavlja meso, uglavnom glava i plećka pečenog praseta. Pajdosu kuće uvek je prisutan veliki broj gostiju, koji se uz pesmu i muziku vesele do dugo u noć.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Ispraćaj vojnika
Najveći doživljaj za roditelje oduvek je bio ispraćaj sina u vojsku. U toku večere mlađe devojke nose table na koje se stavlja novac, koji daruje svaki gost. Goste zabavljaju grupe narodne ili izvorne muzike, a nekada i jedna i druga grupa zajedno. Na dan odlaska u vojsku, regruta ispraćaju rodbina i prijatelji do železničke ili autobuske stanice, sa okićenim kolima ili konjima.
Čajo u svatovima
Čajo je osoba koja se postavlja u svatove i ima ulogu obaveštavanja. Nosi u rukama drveni čekić, kojim udara u drvenu dasku i glasno vičući najavljuje podelu poklona mladi, mladoženji, kumovima, starom svatu, svekru i svekrvi, deveru.Takođe najavljuje naređenje starog svata, za polazak ili zaustavljanje svatova.
Kumovanje
Kum kod srpskih porodica predstavlja osobu najvećeg poštovanja. Bez kuma se ne može obaviti svadba, ni krštenje deteta. Običaj je da se staro kumstvo prenosi, odnosno obnavlja, tako što će se muška deca od kumova međusobno kumiti. Kada kumovi dogovore dan za kumovanje, tada otac ili neko od bliže rodbine prati budućeg kuma do kuće domaćina gde će se obaviti kumovanje. Porodica u kojoj se kumuje dočekuje goste sa gozbom. Oni koji kumuju sa sobom nose prinos – prase, rakiju, poklone, a domaćin pripremi sveću i sve se to stavlja na sto. Hleb i sveća stoje među kumovima. Pre početka kumovanja pali se sveća. Ustaje se. Kumovi se ljube u lice tri puta, i kum koji kumuje izgovara reči Kumim te kume Bogom i Svetim Jovanom, a kum koji se kumi odgovara, Primam kume kumstvo u ime Boga i Svetog Jovana, i to se ponavlja tri puta.
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
Komentari(0)