LEGAT ČUVENE GLUMICE POD KLJUČEM Rodbina Sonje Savić osporava najveću želju njene majke
Kuća-legat glumice Sonje Savić u Donjoj Gorevnici, gde se nalazi njena celokupna umetnička zaostavština, predmet je sudskog spora i ovaj kompleks već dugo nije dostupan javnosti

Njena majka Mikaina je želela da nakon svoje smrti celokupnu imovinu preda Gradu Čačku, a 2011. godine je potpisala i protokol sa gradskim vlastima. Nakon njene smrti 2018. godine, Čačak je celokupnu imovinu Sonje Savić, zajedno sa umetničkom zaostavštinom, predao galeriji "Nadežda Petrović" na upravljanje.
Kuća-legat glumice Sonje Savić u Donjoj Gorevnici, gde se nalazi njena celokupna umetnička zaostavština, predmet je sudskog spora i ovaj kompleks već dugo nije dostupan javnosti. Glavni razlog za to je što deo Sonjine rodbine navodno osporava testament i traži deo imovine.
Deo kuće u Donjoj Gorevnici je još 2015. godine pretvoren u Sonjin legat, dok je Mikaina još uvek bila živa, prenosi "Kurir".
- Uradili smo rekonstrukciju njene spomen-sobe, koja je bila otvorena za javnost sve do smrti njene majke. Posete su obavljane uz prethodnu najavu, a mi smo jednu sobu koju je Mikaina odredila pretvorili u izložbeni prostor. Međutim, pre pet godina rođaci su osporili taj testament i ceo slučaj je od tada pred sudom. Osim što spomen-soba nije u funkciji, mi nemamo pravo da uđemo u te prostorije - izjavio je za pomenut medij Predrag Živković iz UG "Nadežda Petrović", koji već godinama radi na očuvanju Sonjinog umetničkog opusa.
Naime, sudski spor za poništenje testamenta pokrenuo je jedan deo Sonjine rodbine sa očeve strane, koji, između ostalog, potražuju deo livade, pašnjake, parcele pod šumom i voćnjak sa bunarom. Zahvaljujući susedima u selu, sa kojima je Mikaina bila u dobrim odnosima, prostor pod katancem sada koliko-toliko izgleda sređeno, jer komšije iz poštovanja prema porodici Savić imanje godinama redovno održavaju.
- Stranke koje su u sporu tom prostoru nemaju pristup. Znamo da je tamo potrebno više angažovanja, da grane koje su se nadvile nad tuđa dvorišta prave štetu, ali mi smo tu nemoćni. Tamo je pod ključem ostala celokupna Sonjina zaostavština. Taj sudski spor traje godinama, a sva je prilika da će potrajati - kaže Živković i dodaje:
- Iako nemamo pristup objektu i Sonjinoj zaostavštini, to nas ne sprečava da realizujemo programe u njenu čast. Radimo na prezentaciji i ukazivanju na značaj njenog dela, širimo međunarodnu saradnju, zahvaljujući kojoj se danas za Sonju Savić zna širom sveta. Raduje me činjenica da se mladi autori i teoretičari sve više interesuju za njen rad.
Zaostavštinu Sonje Savić čine fotografije, te audio i video zapisi, među kojima i oni sa radio i TV nastupa, njeni video-radovi, dokumentarni i igrani filmovi, snimci pozorišnih predstava, mnogi lični predmeti, a reč je o više hiljada predmeta, među kojima i oni iz oblasti alternativnog pozorišta, piše gore pomenut medij.

Otac srpskog genija govorio 8 jezika: Milutin Tesla imao jednu čudesnu sposobnost, a zbog ovoga Nikola nije došao na očevu sahranu
Nikola Tesla se sećao kako je otac znao napamet ogromne odlomke iz Homerovih epova i biblijskih tekstova, te kako je često veče provodio u diskusijama, recitovanju i filozofiranju.

Zaboravljena tradicija: Kako se nekada slavio Sveti Trifun u Srbiji
Srbija je zemlja bogate tradicije, u kojoj svaki praznik nosi posebne običaje i priče. Jedan od manje poznatih, ali nekada veoma cenjenih praznika, jeste Sveti Trifun – zaštitnik vinograda i vinogradara.

Ovo žensko ime od 4 slova je jedno od najlepših: Značenje je božanstveno
Jako lepo ime, a značenje još lepše

Zašto najboljeg prijatelja nikad ne bi trebalo uzimati za kuma: Mnogi Srbi ovo rade, a nisu svesni kakvu grešku prave
"Bog na nebu, na zemlji kum" stara je narodna izreka koja dovoljno slikovito govori o važnosti kuma na našim prostorima.

Tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama u selu Negbina kod Nove Varoši
U selu Negbina kod Nove Varoši i danas se neguje drevna tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama, poznatim kao „vrškare“, jedinstvena praksa u Srbiji.
Komentari(0)