Zaboravljeni zanat: Kako su majstori pravili opanke od svinjske kože i zašto su važili za najsrećniju obuću
Opanak je vekovima bio osnovna obuća u Srbiji. Iako ga danas uglavnom poznajemo kroz folklorne ansamble i muzeje, nekada je bio svakodnevni pratilac i običnog čoveka i ratnika. Posebno su bili cenjeni opanci od svinjske kože, koji su važili za najtrajnije i imali su svoje mesto u narodnim verovanjima.
Kako su se pravili svinjski opanci?
Majstori opančari bili su čuveni zanatlije. Koža svinje najpre se sušila i omekšavala, tako što se mazala mašću i razvlačila dok ne postane pogodna za oblikovanje. Zatim su se sekle posebne trake koje su se uplitale i oblikovale prema kalupu. Umesto običnog konca koristila se konjska dlaka, jer je bila otpornija i jača.
Ko ih je nosio?
Ovakvi opanci nisu bili svakodnevna obuća za polje, već su se čuvali za posebne prilike. Nosili su ih putnici, trgovci i ratnici, jer su bili izuzetno izdržljivi i mogli da potraju i po više od godinu dana. Seljaci su ih oblačili za sabor, svadbu ili crkvene praznike – kada se išlo u narod i kada se želelo pokazati najbolje što domaćinstvo ima.
Narodno verovanje o opancima
Možda vas zanima:
Tajne srpskog opančarstva: Kako se po obliku opanka nekada znalo iz kog je kraja muškarac
Od krivog vrha do upletenog kaiša – stari opanci nisu bili samo obuća, već tihi identitet čoveka koji ih nosi. Danas ih gledamo kao suvenir, a nekada su govorili sve.
DA LI STE NEKADA PROBALI SRPSKE OPANKE Nezaboravan ručak za ljubitelje srpskih ukusa!
Izgledom podsećaju na starinsku srpsku obuću, po kojoj je ovo jelo i dobilo ime. Ono što je sigurno – prste da poližete!
Možda vas zanima:
Tajne srpskog opančarstva: Kako se po obliku opanka nekada znalo iz kog je kraja muškarac
Od krivog vrha do upletenog kaiša – stari opanci nisu bili samo obuća, već tihi identitet čoveka koji ih nosi. Danas ih gledamo kao suvenir, a nekada su govorili sve.
DA LI STE NEKADA PROBALI SRPSKE OPANKE Nezaboravan ručak za ljubitelje srpskih ukusa!
Izgledom podsećaju na starinsku srpsku obuću, po kojoj je ovo jelo i dobilo ime. Ono što je sigurno – prste da poližete!
Možda vas zanima:
Tajne srpskog opančarstva: Kako se po obliku opanka nekada znalo iz kog je kraja muškarac
Od krivog vrha do upletenog kaiša – stari opanci nisu bili samo obuća, već tihi identitet čoveka koji ih nosi. Danas ih gledamo kao suvenir, a nekada su govorili sve.
DA LI STE NEKADA PROBALI SRPSKE OPANKE Nezaboravan ručak za ljubitelje srpskih ukusa!
Izgledom podsećaju na starinsku srpsku obuću, po kojoj je ovo jelo i dobilo ime. Ono što je sigurno – prste da poližete!
Možda vas zanima:
Tajne srpskog opančarstva: Kako se po obliku opanka nekada znalo iz kog je kraja muškarac
Od krivog vrha do upletenog kaiša – stari opanci nisu bili samo obuća, već tihi identitet čoveka koji ih nosi. Danas ih gledamo kao suvenir, a nekada su govorili sve.
DA LI STE NEKADA PROBALI SRPSKE OPANKE Nezaboravan ručak za ljubitelje srpskih ukusa!
Izgledom podsećaju na starinsku srpsku obuću, po kojoj je ovo jelo i dobilo ime. Ono što je sigurno – prste da poližete!
Zanat koji nestaje
Nekada su opančarske radnje postojale u skoro svakom varoškom mestu, a dobar majstor bio je na ceni kao i kovač ili krojač. Danas su opanci od svinjske kože gotovo zaboravljeni, a znanje o njihovoj izradi čuva se tek u ponekom muzeju ili etno radionici. Ipak, oni i dalje ostaju simbol srpske tradicije i jednostavnog života u skladu sa prirodom.
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Komentari(0)