OVO JE NAJTUŽNIJE SRPSKO IME Nosi ga veliki broj ljudi, a roditelji ga i dan danas često daju deci
Smatra se da ime vodi poreklo od negacije glagola „nadati“ ili „očekivati“.
Poslednjih godina, čini se, roditelji se sve češće odlučuju da svojoj deci daju stara srpska imena, umesto modernih i neobičnih, što je jedno vreme bilo u modi.
Tradicionalna imena često se daju kako bi se očuvala uspomena na pretke, a vremenom su se zaboravila značenja koja su se vezivala za određena imena. Primer takvog starog, a i danas popularnog imena jeste ime – Nenad.
Možda vas zanima:
Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
Možda vas zanima:
Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
Možda vas zanima:
Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
Ono se smatra izvornim, čisto srpskim imenom. Rasprostranjeno je u našoj zemlji, kao i u Hrvatskoj, Bosni i Crnoj Gori.
Smatra se da ime vodi poreklo od negacije glagola „nadati“ ili „očekivati“. Ime se najčešće davalo deci koja su došla na svet „nenadano“, „iznenada“, tj. kojima se roditelji nisu nadali. Najčešći slučaj je bio kada majke ostanu u drugom stanju u poznim godinama.
Neki etnolozi tvrde i da ovo muško ime vodi poreklo od negacije glagola „želeti“ i da praktično znači – neželjeno dete, mada mnogi nisu saglasni sa ovakvim mišljenjem.
Ono što je dodatno interesantno jeste da ovo ime nema nijedan drugi oblik, a jedno je od retkih muški imena u Srbiji koje nema izvedeni ženski oblik imena.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
Tesla je bio posebno vezan za manastir na Fruškoj Gori: Meštani pričaju da mu je spasio život, a tu je životni vek provela njemu bliska osoba
Petronije, iguman manastira Šišatovac i sestrić Nikole Tesle, bio je poznat po svom besedništvu, naučnom i pisanom radu.
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
REKA KOЈA GOVORI TUGOM: Legenda o Moravi – zašto se svake godine utopi skoro isti broj ljudi i kako se reka umirivala darovima
Morava, "majka svih srpskih reka", vekovima je donosila život, ali i strahovite poplave i nevolje. Otkrivamo zašto se Morava smatrala "živim bićem" koje traži žrtve i kako su ljudi, po starom običaju, bacali simbolične darove u reku da bi umirili "rečnu neman" i osigurali plodnost zemlje.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
TAJNA ZGRADA KOЈA NEMA PROZORE: Zašto su Jevreji u Beogradu gradili dvorišta bez otvora i šta se krilo iza zidova Dorćola
Dorćol, najstariji deo Beograda, krije arhitektonsku tajnu koja svedoči o životu Sefarda. Otkrivamo zašto su se tradicionalne jevrejske kuće gradile sa minimalnim brojem prozora okrenutih ka ulici i kako je unutrašnje dvorište postalo centar porodičnog i duhovnog života, zaštićeno od uroka i pogleda.
Komentari(0)