Za mart se vezuju brojna verovanja, a "baba Marta" nas je opet opomenula.
Mart nas je i ove godine iznenadio snegom pred sam kraj meseca.
Mesec mart poznat je po promenljivom vremenu, a ove godine sneg nas je iznenadio i danas.
Za ovakve vremenske prilike u martu vezuju se brojna verovanja, a često se u našem narodu prvi dani marta zovu i “Baba Marta”.
Možda vas zanima:
Narodna verovanja i običaji NA VELIKI PETAK, NAJTUŽNIJI DAN KOD HRIŠĆANA - najbolji za kalemljenje voća: Devojke, zapamtite koga ste večeras sanjale!
Od velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti
AKO JE APRIL VLAŽAN, ONDA JE MAJ... Šta po narodnom verovanju znači kada tokom aprila pada sneg?
Ako je sunčano na Blagovesti, biće godina rodna, a ljudi zdravi. Ako je na Blagovesti tmurno, hladno i snežno, biće jesen pozna.
Možda vas zanima:
Narodna verovanja i običaji NA VELIKI PETAK, NAJTUŽNIJI DAN KOD HRIŠĆANA - najbolji za kalemljenje voća: Devojke, zapamtite koga ste večeras sanjale!
Od velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti
AKO JE APRIL VLAŽAN, ONDA JE MAJ... Šta po narodnom verovanju znači kada tokom aprila pada sneg?
Ako je sunčano na Blagovesti, biće godina rodna, a ljudi zdravi. Ako je na Blagovesti tmurno, hladno i snežno, biće jesen pozna.
Možda vas zanima:
Narodna verovanja i običaji NA VELIKI PETAK, NAJTUŽNIJI DAN KOD HRIŠĆANA - najbolji za kalemljenje voća: Devojke, zapamtite koga ste večeras sanjale!
Od velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti
AKO JE APRIL VLAŽAN, ONDA JE MAJ... Šta po narodnom verovanju znači kada tokom aprila pada sneg?
Ako je sunčano na Blagovesti, biće godina rodna, a ljudi zdravi. Ako je na Blagovesti tmurno, hladno i snežno, biće jesen pozna.
Zbog njene ćudljive prirode u trećem mesecu, može se očekivati vrlo promenljivo vreme. Od velikog snega do iznenadnog otopljenja i pravih letnjih temperatura.
Zato narod kaže “Bolje zmija da te ujede, nego da te martovsko sunce ogreje”.
Za baba Martu karakteristične su i “Babine huke”, period kraja marta i početka aprila kada izenada i mimo reda počnu da duvaju hladni vetrovi i napada susnežica koja pravi tečno blato sa snegom po tlu.
Prema narodnom verovanju, baba Marta je oličenje proleća, ponovnog rađanja, novih zamisli i neophodnosti sklada u prirodi i životu ljudi. Kada toga nema, ona na zemlju pošalje sneg da opomene ljude kako treba da pripaze na ponašanje, zato se u nekim krajevima Srbije smatra da hladno vreme u martu predstavlja “opomenu” da obratite pažnju na svoje ophođenje prema bližnjima.
Inače, najkasniji sneg pao je daleke 1953. godine kada se srpska prestonica zabelila 11. maja. Najpribližnije tome poslednji put Srbiju je zadesilo 1996. i 1997. godine kada je sneg padao 20. aprila.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Kako se čuvao oganj u zimskoj noći: Da ne ugasne, da ne uđe zlo
U starim srpskim kućama oganj nije bio samo izvor toplote – bio je živo biće doma. Gasio se samo s poštovanjem, čuvao se pepelom i nikada nije ostajao sam
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Komentari(0)