ZAŠTO SU NEKADA ŽENE U SRBIJI DECU DOJILE I DO OSME GODINE I KOJIM SU TRIKOVIMA DECU “ODBIJALE” OD DOJENJA
Umesto laže koristila se pamučna krpica sa prženim brašnom, dobro zašećerenim, koja se detetu stavljala u usta kad plače i na taj način su se deca umirivala
U Srbiji su sredinom 20. veka decu dojile i njihove bake, jer su se žene rano udavale, rađale su više beba, pa su u isto vreme dobijale i svoju decu i unučiće.
Takođe, žene na teritoriji Šumadije u nekim slučajevima su dojile svoju decu i do njihove šeste, pa čak i do osme godine života i to ne bez razloga.
Etnolozi čačanskog i kragujevačkog narodnog muzeja tri godine (2011, 2012 i 2013.) su istraživali detinjstvo i kulturni obrazac kod Srba na teritoriji opštine Kragujevac. Jedna od tema istraživanja bila je i podoj i ishrana dece.
Možda vas zanima:
ZMIJA SE IZMIGOLJILA IZ SNEGA U KURŠUMLIJI, NARODNO VEROVANJE KAŽE DA JE TO JAKO, ALI JAKO LOŠE! Desiće se...
Takav prizor izuzetno je redak, ali i podsetnik da priroda uvek ima svoja iznenađenja
I ZMIJE SE ZBUNILE, POSKOK SNIMLJEN NA TARI! Umesto da spava, on se "šetka", evo šta kaže narodno verovanje
Zbog promene klime i sve manje medveda pada u zimski san
Možda vas zanima:
ZMIJA SE IZMIGOLJILA IZ SNEGA U KURŠUMLIJI, NARODNO VEROVANJE KAŽE DA JE TO JAKO, ALI JAKO LOŠE! Desiće se...
Takav prizor izuzetno je redak, ali i podsetnik da priroda uvek ima svoja iznenađenja
I ZMIJE SE ZBUNILE, POSKOK SNIMLJEN NA TARI! Umesto da spava, on se "šetka", evo šta kaže narodno verovanje
Zbog promene klime i sve manje medveda pada u zimski san
Možda vas zanima:
ZMIJA SE IZMIGOLJILA IZ SNEGA U KURŠUMLIJI, NARODNO VEROVANJE KAŽE DA JE TO JAKO, ALI JAKO LOŠE! Desiće se...
Takav prizor izuzetno je redak, ali i podsetnik da priroda uvek ima svoja iznenađenja
I ZMIJE SE ZBUNILE, POSKOK SNIMLJEN NA TARI! Umesto da spava, on se "šetka", evo šta kaže narodno verovanje
Zbog promene klime i sve manje medveda pada u zimski san
Nataša Nikolić, etnolog Narodnog muzeja u Kragujevcu kaže da je podatak o tome da su nekada bake dojile unučiće jedan od zanimljivih sa terena.
– Majke su dojile decu od tri meseca do godine, pa i dve, tri. U izuzetnim slučajevima i po više godina. Sina Radovana, majka R.G. dojila je osam godina. On je nosio stolicu i govorio joj gde će da sedne da ga podoji. Decu u selu Lužnice majka je dojila tri i pet godina, a u Pajazitovu po šest godina, sve zbog verovanja da će na taj način sprečiti sledeću trudnoću – navodi Nataša Nikolić.
U istraživanju sprovedenom u 17 kragujevačkih sela i samom gradu, došlo se i do podatka da se tokom 20. veka u Šumadiji verovalo da bebu “valja” da podoji i Romkinja, jer su Romi prema narodnom verovanju “srećni ljudi”. Ovaj običaj bio je zastupljen u selu Drenovac kod Kragujevca.
Etnolog Nataša Nikolić obrazlaže da prema narodnom tumačenju postoji “rod po krvi” i “rod po mleku”. Ovaj prvi je rod po ocu, a “rod po mleku” je rod po majci.
vikipedija
Zbog toga su se u prošlosti posebno poštovale žene koje su dojile tuđu decu.
– To je proisteklo iz potrebe za zaštitom deteta na više nivoa, da ga ne štiti samo majka, već i još jedna žena koja bi se našla u nekoj neprilici u budućem životu deteta. Pa i deca te žene smatraju se u tom prvom kolenu braćom i sestrama i između njih su zabranjene bračne veze – objašnjava etnolog.
Da bi prekinule dojenje, majke su pre pola veka pribegavale jedenju belog luka. Prema narodnom verovanju u selu Novi Milanovac kod Kragujevca, to treba da se uradi u petak. Neke majke su mazale grudi ljutom paprikom, neke bi se nagaravile, a neke su jednostavno napuštale dete odlazeći kod majke na dva ili tri dana. Kada se majka odluči da “odbije” dete, više se ne navraća na dojenje, ispričali su istraživačima meštani sela Kotraža.
Umesto laže koristila se pamučna krpica sa prženim brašnom, dobro zašećerenim, koja se detetu stavljala u usta kad plače i na taj način su se deca umirivala. Ovaj je podatak etnologu je ispričan u Kragujevcu.
Nizom obrednih postupaka i magijskih radnji, porodilja i beba su štićene od uroka i nečistih sila prvih 40 dana po porođaju i to tokom čitavog 20. veka. Uz jednostavno obrazloženje – valja se.
Svoja saznanja o običajima i shvatanju podoja i ishrane dece tokom 20. veka etnolog Nataša Nikolić predstavila je na izložbi “Fotografije detinjstva – 16 priča”, u muzeju, Kući prote Miloja Barjaktarovića u Kragujevcu.
Ishrana dece je bila samo jedna od tema kojim se Nataša Nikolić bavila.
Ono što je etnologa zbunilo još na terenu bilo je što za izložbu neće imati fotografije podoja. Niko u 17 sela i Kragujevcu nije imao ni jednu fotografiju žene koja doji. Jednostavno, one nisu fotografisane dok hrane svoje dete sve do pre 30-ak godina.
(Marija Raca, Telegraf)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Komentari(1)
Grozno!