SRPSKI POLICAJAC VELIKOG SRCA Strog u borbi protiv kriminala, ali duša od čoveka, sve novčane nagrade davao u humanitarne svrhe
Dragoje sve novčane nagrade koje je dobijao noseći plavu uniformu davao u humanitarne svrhe.

Oštar i strog kao šef Odseka za suzbijanje kriminaliteta u Pocijskoj stanici Priboj, ali srce veliko i humano kao kuća. Dragoje Bojić iz Priboja se decenijama unazad odriče dela plate, dnevnica, novčanih nagrada i drugih bonusa koje zaslužuje predanim radom u službi, u korist dece kojoj je novac potreban mahom za lečenje. Iako skromno živi od policijske plate i školuje dva sina, podugačak je spisak onih kojima je Bojić pomogao.
- Nikada nisam imao previše novca, niti bih se znao ponašati da imam velike pare. Svaku moju novčanu nagradu ja sam poklanjao. Odrekao sam se jubilarne nagrade za pomoć Marijani Žarković, učenici Gimnazije koja je bila u razredu sa mojim sinom. U dogovoru sa razrednim starešinom pokrenuli smo akciju prikupljanja novca i sakupili pozamašnu sumu, u svemu tome su pomogli drugi roditelji, privrednici, Crkva i kolege. Najveće zadovoljstvo osetio sam kada me je iz Italije pozvao Marijanin otac i rekao da je operacija uspešno prošla", rekao je ovaj humani policajac za RINU.
FOTO:RINA
Noseći plavu uniformu, prošao je trnovit put od pozornika na beogradskoj železnici, pa do šefa. Sve nagrade i priznanja koja je dobio, kako ističe, deo su timskog rada zajedno sa kolegama iz Priboja, Prijepolja, Nove Varoši i Beograda, sa kojima je nekada radio. Dragoje je skroman policijski oficir, tih, nenametljiv, pravičan u poslu, cenjen od kolega i sugrađana. Poštenje, humanost i dobrotu naučio je od roditelja. Policijski zanat nakon završenog školovanja u Novom Sadu pekao je od vrsnih policajaca, a sada on svoje bogato znanje prenosi na mlađe kolege.
Možda vas zanima:

KAO FENIKS U Priboj stiže novi investitor, gradi se fabrika u delu pogona FAP-a, nova radna mesta za građane!
Priboj - Kao simbol Feniksa koji se diže iz pepela, opština na Limu krupnim koracima i dalje grabi ka privrednom razvoju.

Završili fakultete i vratili se u svoj mali grad: Dženana i Emir u Priboju započeli jedinstven biznis, ovo dvoje mladih najbolji dokaz da ima života i uspeha i van Beograda
U vremenu sveopštih migracija i depopulacije većine srpskih sela, priča Emira Vražalice i Dženane Hasanagić koji su se nakon studija i prvih poslovnih iskustava vratili u rodni grad i započeli svoj biznis, jedan je od najpozitivnijih primera koji vraća nadu.
Možda vas zanima:

KAO FENIKS U Priboj stiže novi investitor, gradi se fabrika u delu pogona FAP-a, nova radna mesta za građane!
Priboj - Kao simbol Feniksa koji se diže iz pepela, opština na Limu krupnim koracima i dalje grabi ka privrednom razvoju.

Završili fakultete i vratili se u svoj mali grad: Dženana i Emir u Priboju započeli jedinstven biznis, ovo dvoje mladih najbolji dokaz da ima života i uspeha i van Beograda
U vremenu sveopštih migracija i depopulacije većine srpskih sela, priča Emira Vražalice i Dženane Hasanagić koji su se nakon studija i prvih poslovnih iskustava vratili u rodni grad i započeli svoj biznis, jedan je od najpozitivnijih primera koji vraća nadu.
Možda vas zanima:

KAO FENIKS U Priboj stiže novi investitor, gradi se fabrika u delu pogona FAP-a, nova radna mesta za građane!
Priboj - Kao simbol Feniksa koji se diže iz pepela, opština na Limu krupnim koracima i dalje grabi ka privrednom razvoju.

Završili fakultete i vratili se u svoj mali grad: Dženana i Emir u Priboju započeli jedinstven biznis, ovo dvoje mladih najbolji dokaz da ima života i uspeha i van Beograda
U vremenu sveopštih migracija i depopulacije većine srpskih sela, priča Emira Vražalice i Dženane Hasanagić koji su se nakon studija i prvih poslovnih iskustava vratili u rodni grad i započeli svoj biznis, jedan je od najpozitivnijih primera koji vraća nadu.
- Humanost je osobina koja se stiče vaspitanjem i nosi iz kuće za ceo život. I ja sam tako vaspitavao i moju decu, koja će, nadam se, krenuti jednog dana mojim stopama, kako u policiji, tako i u životu. Za sve što radim imam podršku od kolega i porodice, supruge Tijane, koja je prosvetni radnik, i sinova Alekse, studenta Fakulteta za bezbednost, i Filipa, još uvek srednjoškolca – priča Bojić.
FOTO:RINA
Dva puta povređivan u službi tokom hvatanja najokorelijih kriminalaca i nagrađivan nebrojano puta. Poslednje priznanje, bronzanu medalju za zasluge u službi, Bojiću je letos povodom Dana policije uručio pomoćnik direktora policije Dragan Vasiljević.
Za izuzetne rezultate i predan rad u službi Bojić je 2002. godine nagrađen zlatnikom sa likom Jakova Nenadovića, prvog ministra srpske policije. Biran je više puta za policajca godine i meseca, a svaki put novčani deo priznanja odlazio je u humanitarne svrhe, za pomoć nejakima i deci.
Pored toga što je dva puta teže povređivan u policijskim akcijama tokom hvatanja opakih kriminalaca, ovaj humani policajac pre osam godina preživeo je možda i najtežu bitku. Imao je moždani udar i gotovo pola godine bio vezan za postelju. Da prebrodi teške dane, pomogli su mu doktori, porodica, ali i mnogobrojne kolege koje su svakodnevno dolazile i njegovoj supruzi Tijani nudili pomoć.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

POTEGAO PIŠTOLJ NA KOLEGU, SVEČANO OTVORIO WC NA SPLAVU: Filmska životna priča Pavla Vuisića, ostavio čak TRI TESTAMENTA
Ljubav našeg naroda prema Pavlu Vuisiću kao glumcu proporcionalna je našoj potpunoj neupućenosti u njegovu biografiju, privatni život, politička gledišta i svetonazor, depresiju koju je lečio alkoholom, i njegovu omrazu prema glumi.

Mihajlo Pupin – dečak iz Idvora koji je pravio svoje prve izume
Pre nego što je postao svetski poznat naučnik, pronalazač i profesor na Kolumbija univerzitetu, Mihajlo Pupin bio je radoznali dečak iz banatskog sela Idvor. Njegovo detinjstvo bilo je ispunjeno igrom, ali i neutaživom željom da otkriva kako stvari funkcionišu.

Tkački razboj – kako se nekada tkala toplina doma
Na drvenom okviru, među nitima i predivom, nekada se stvarala ne samo tkanina, već i priča. Tkački razboj bio je srce mnogih srpskih domaćinstava – mesto gde su vešte ruke žena pretvarale vunenu i lanenu nit u ćilime, ponjave i prekrivače. Zvuk drvenih delova koji se sudaraju, ritam nožne pedale i miris prirodnog vlakna bili su deo svakodnevice u skoro svakoj kući.

Od Nemanje do poslednjeg cara – priča o lozi Nemanjića
Vladarska porodica koja je oblikovala srednjovekovnu Srbiju, ostavila manastire, zakone i carstvo koje je sijalo na Balkanu.

SVI SU VOLELI BATU ŽIVOJINOVIĆA, ALI O SCENI SA SNIMANJA "LEPA SELA LEPO GORE" NISMO IMALI POJMA: Evo šta se DESILO
U jednom od mnogobrojnih intervjua, Bata je prepričavao dogodovštinu sa snimanja kultnog filma "Lepa sela lepo gore"
Komentari(0)