FRESKA KAKVE NEMA NIGDE NA SVETU U ovoj srpskoj crkvi je Hrist prikazan na vrlo neobičan način (FOTO)
Pećinska crkva Svetih Petra i Pavla nalazi se pored sela Rsovci, na Staroj planini u pećini brda Kalik, 22 kilometara od Pirota. Podignuta je u 13. veku.
                                Pećinska crkva Svetih Petra i Pavla nalazi se pored sela Rsovci, na Staroj planini u pećini brda Kalik, 22 kilometara od Pirota. Podignuta je u 13. veku.
Upravo ona dom je freske ćelavog Isusa, jedinstvene u pravoslavnom freskoslikarstvu.
Freska je poznatija pod imenom Isus Mladenac, nalazi se na severnom zidu crkve i ujedno je i jedini živopis u pećinskoj crkvi Svetog Petra i Pavla. Zanimljivo je to što je tu Isus oslikan kao mlad i ćelav, a da sve bude neobičnije čini i to što je prikazan u odeždi koja liči na budističku, i u osmougaonoj mandorli ili zvezdi.
Možda vas zanima:
            TIMOČKI NOTR DAM krije tajne koje vekovima intrigiraju narod i istoričare - ne zna se kada je sagrađena, a freske..
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
            Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
Možda vas zanima:
            TIMOČKI NOTR DAM krije tajne koje vekovima intrigiraju narod i istoričare - ne zna se kada je sagrađena, a freske..
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
            Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
Možda vas zanima:
            TIMOČKI NOTR DAM krije tajne koje vekovima intrigiraju narod i istoričare - ne zna se kada je sagrađena, a freske..
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
            Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
Fresku je prvi put svetu predstavio Dragan Bosnić, hroničar i majstor fotografije u svojoj knjizi "Čudesna Srbija".
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                    
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            FOTO: WIKIPEDIA/DJORDJEMARKOVIC
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Među fresko-slikarima, jedna grupa smatra da je lik mladog “Ćelavog Isusa” delo slikara ili grupe slikara, koji su bili pod uticajem raznih pravaca hrišćanske religije.
Nema preciznih podataka kako je ova neobična freska nastala, ali se pretpostavlja da je to bilo u vreme kneza Lazara i da su je naslikali isposnici iz Sinaja koji su boravili u pećini.
U to doba, isposnice kao hramovi nisu bile podložne crkvenim kanonima o tome kako se predstavlja koji svetac, pa se veruje da su Isusa iz pećinske crkve naslikali sami isposnici i da ona zbog toga na nju nisu uticala pravila i cenzura.
Ipak, zašto su gosti iz Sinaja Isusa predstavili baš ćelavog, misterija je.
(Istorijski zabavnik)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
            Zimski dani u manastiru: Tišina, oganj i molitva dok napolju veje
Kad sneg prekrije zidine i svet utihne, srpski manastiri postaju mesta u kojima vreme stane. Unutra – tiha vatra, tiša molitva, i duša koja se vraća sebi.
            „Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
            Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
            Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
            Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
                
            
            
Komentari(0)