JEDINSTVENI KAMENI BUKVAR Simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana (FOTO/VIDEO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena.

Biolog, entuzijasta, Predrag Petrović, za sve ljubitelje geologije napravio je na svom imanju u selu Paštrić kod Mionice, jedinstven Muzej kamena. Pod otvorenim nebom nalazi se nekoliko stotina retkih eksponata, na kojima bi nam pozavideli i svetski muzeji, a jedan od takvih su i litografske stene koje su nekada bile od velikog značaja.
"Na njima se štampalo, na njima umetnici rade. Te litografske stene mogu se pronaći samo ovde i na još jednom mestu u Selenhofenu u Nemačkoj. Korišćene za litografiju, bile su izvozni brend Srbije. Davne 1890. godine kada je pravljen toranj u Parizu, na upriličenoj izložbi bio je naš kamen iz Struganika. Kamenom iz ovog kraja obložena je i zgrada opere u Beču", kazao je biolog Predrag Petrović.
FOTO:RINA
Muzej kamena zamišljen je kao edukativna lokacija, koja će zaljubljenicima u geologiju otkriti retke i jedinstvene vrste. Najteži deo, kako kaže Peca, bio je dopremiti sve te stene do njegovog domaćinstva ali vredelo je truda. Deo eksponata nalazi se pod otvorenim nebom, gde je nikao i jedinstveni Kameni bukvar - citati književnika ispisani na stenama, a simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana.
Možda vas zanima:

POGLED OD MILION DOLARA U njemu je uživao i car Dušan Silni, traži se smeštaj i placevi, investitori ne žale novca (FOTO)
Valjevo - Smeštene na 950 metara nadmorske visine na planini Maljen, Divčibare sa svim svojim prirodnim lepotama su jedna od najatraktivnijih turističkih tačaka na zapadu Srbije. Udaljeno samo oko 100 kilometara od Beograda, stoga su najčešći izbor putnika namernika koji žele da pobegnu od gradske gužve.

Planinski raj u blizini Beograda: Skijanje za 2.000 dinara
Planinsko-turističko mesto Divčibare, poznato po netaknutoj prirodi i planinskom vazduhu, predstavlja pravu oazu mira, na samo dva sata vožnje od Beograda.
Možda vas zanima:

POGLED OD MILION DOLARA U njemu je uživao i car Dušan Silni, traži se smeštaj i placevi, investitori ne žale novca (FOTO)
Valjevo - Smeštene na 950 metara nadmorske visine na planini Maljen, Divčibare sa svim svojim prirodnim lepotama su jedna od najatraktivnijih turističkih tačaka na zapadu Srbije. Udaljeno samo oko 100 kilometara od Beograda, stoga su najčešći izbor putnika namernika koji žele da pobegnu od gradske gužve.

Planinski raj u blizini Beograda: Skijanje za 2.000 dinara
Planinsko-turističko mesto Divčibare, poznato po netaknutoj prirodi i planinskom vazduhu, predstavlja pravu oazu mira, na samo dva sata vožnje od Beograda.
Možda vas zanima:

POGLED OD MILION DOLARA U njemu je uživao i car Dušan Silni, traži se smeštaj i placevi, investitori ne žale novca (FOTO)
Valjevo - Smeštene na 950 metara nadmorske visine na planini Maljen, Divčibare sa svim svojim prirodnim lepotama su jedna od najatraktivnijih turističkih tačaka na zapadu Srbije. Udaljeno samo oko 100 kilometara od Beograda, stoga su najčešći izbor putnika namernika koji žele da pobegnu od gradske gužve.

Planinski raj u blizini Beograda: Skijanje za 2.000 dinara
Planinsko-turističko mesto Divčibare, poznato po netaknutoj prirodi i planinskom vazduhu, predstavlja pravu oazu mira, na samo dva sata vožnje od Beograda.
"Kada je Matija Bećković ovde bio u poseti, jedna stena me je podsetila na njega, pa se tako rodila ideja da stihovi iz njegove knjige budu uklesani na njoj. Nakon njega i drugi velikni su dobili svoju stenu, poput Desanke Maksimović, Njegoša. Za njega sam izabrao stenu krečnjačkog tipa, pretaložen pre nešto više od 80 miliona godina u Struganiku. Simbolično je to stena od dva metra, a kako smo taj kamen natovarili i postavili ovde samo mi znamo. Nije bilo nimalo lako", rekao je ovaj biolog.
FOTO:RINA
Četiri hiljade ljudi godišnje obiđe ovo imanje u selu Paštrić. Ljubitelji geologije obožavaju ovo mesto, gde preko 300 eksponata čeka da bude viđeno i primećeno.
"Ovo je prava enciklopedija znanja kad je u pitanju geologija. Ovde postoje primerci koji se nigde drugo ne mogu videti. Na primer, breča, šarena stena je otkrivena pre šest godina na planini Maljen i nigde u svetu nema više ovakvih primeraka. Mnogi muzeji u Evropi bi želeli da je imaju u svojoj kolekciji ovakav eksponat , ali za sada im ne damo", kaže Predrag.
Za sada su sve stene iz valjevskog kraja, a plan je da ih bude iz svih krajeva Srbije, a Peca poručuje da iako vam možda svi deluju slično - dva kamena ne postoje.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

ZABORAVLJENO SRPSKO „SVETO DRVO“: Zašto su naši preci verovali da brekinja štiti od groma?
Iako danas gotovo zaboravljena, brekinja je nekada u srpskoj narodnoj tradiciji imala poseban status „svetog drveta“, koje se smatralo zaštitnikom od groma i nesreća. Njeno prisustvo u blizini kuće bilo je znak da je dom bezbedan, a narod joj je pridavao posebne, gotovo mistične osobine.

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

Ova molitva Presvetoj Bogorodici se izgovara nedeljom! Veruje se da reči donose mir, sreću i blagostanje!
Jake reči molitve Presvetoj Bogorodici nedeljom

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

BILJKA KOJA "VRAĆA VID": Kako se vidova trava nekada koristila u srpskoj narodnoj medicini?
Vidova trava, danas skoro zaboravljena biljka, imala je posebno mesto u tradicionalnoj srpskoj narodnoj medicini. Smatrana moćnim lekom za oči i vid, ova biljka bila je deo posebnih rituala i verovanja koja su vekovima praktikovana širom Srbije.
Komentari(0)