Planina sa dva lica: Divčibare između vazdušne banje i duhovne oaze

Kiza R

17:00

Turizam 0

Divčibare nisu samo popularno odredište za zimski i letnji turizam – ova visoravan na planini Maljen skriva i manje poznatu, gotovo duhovnu dimenziju. U njenoj tišini i vetrovima ogledaju se slojevi prirode i tradicije.

Orlovo gnezdo
K.R.

Gde se nalazi i zašto se zove Divčibare

Divčibare su smeštene na jugoistočnim obroncima planine Maljen, oko 115 kilometara jugozapadno od Beograda. Ime potiče, kako se pretpostavlja, od reči „divči“ što znači devojački – u vezi s legendom da su nekada devojke ovde dolazile po lekovito bilje i vodu.

Visoravan se prostire na oko 1000 metara nadmorske visine, s blagom klimom i izuzetno čistim vazduhom, zbog čega je još u 20. veku proglašena vazdušnom banjom.

Možda vas zanima:

Prokletije

Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije

Kultura

20:00

11 septembar, 2025

Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.

Možda vas zanima:

Prokletije

Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije

Kultura

20:00

11 septembar, 2025

Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.

Možda vas zanima:

Prokletije

Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije

Kultura

20:00

11 septembar, 2025

Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.

Planina lekovitog vazduha

Još u vreme između dva svetska rata, lekari su preporučivali boravak na Divčibarama osobama sa plućnim i kardiovaskularnim problemima. Mešavina vetrova sa Mediterana, Karpata i Panonske nizije stvara mikroklimu koju karakteriše visoka koncentracija ozona i niska vlažnost.

Osim vazduha, tu su i brojne staze za šetnju i planinarenje koje vode kroz borove i bukove šume. Neke od njih prate tokove potoka i izvora za koje se verovalo da imaju lekovita svojstva.

Orlovo gnezdo K.R.
 

Tišina koja leči – duhovni predah planine

Divčibare nisu poznate po velikim manastirima, ali u njihovoj blizini, u pravcu Valjeva, nalaze se svetinje poput manastira Ćelije i Lelića. Mnogi posetioci, iako prvenstveno dolaze zbog odmora, posećuju i ova mesta duhovne snage.

Posebno zanimljivo je da su lokalci zadržali običaj da odlaze u planinu ne samo zbog prirode, već i da bi „pročistili misli“. Održavaju se i povremene molitve na otvorenom, a jedna od stena na šumskom obronku, za koju se veruje da donosi unutrašnji mir, poznata je pod imenom „Stena tišine“.

Divčibare zimi i leti – planina sa dva lica

U zimskom periodu Divčibare oživljavaju uz sneg, ski-staze i miris kuvanog vina. Leti, pretvaraju se u idealno mesto za pešačenje, jahanje konja i boravak na planinskim proplancima.

Uprkos popularnosti, ova planina još uvek uspeva da sačuva svoju tišinu. Ako se udaljite samo nekoliko minuta od glavnog puta, naići ćete na proplanke gde vetar šumi kroz borove i zvuk tišine postaje najlepša melodija.

Pešterska visoravan

Ovaj deo Srbije postaje prava turistička atrakcija - gosti stižu iz svih delova sveta: Sabahudin je rendžer koji ih dočekuje i upoznaje sa lepotama Pešterske visoravni (FOTO)

Turizam

12:00

16 septembar, 2025

Deo Srbije koji poslednjih godina doživljava pravu ekpanziju kada je u pitanju razvoj turizma jeste Pešterska visoravan. Turisti u taj kraj dolaze u grupama i to iz svih delova sveta. Najviše ima Poljaka, Kineza, Rusa ali tu su naravno i domaći i gosti iz regiona. Skoro sve njih u nestvranim lepotama dočeka Sabahudin Abdagić, turistički vodič i rendžer koji svakodnevno radi na promociji Peštera.

Komentari(0)

Loading