Divčibare nisu samo popularno odredište za zimski i letnji turizam – ova visoravan na planini Maljen skriva i manje poznatu, gotovo duhovnu dimenziju. U njenoj tišini i vetrovima ogledaju se slojevi prirode i tradicije.
Gde se nalazi i zašto se zove Divčibare
Divčibare su smeštene na jugoistočnim obroncima planine Maljen, oko 115 kilometara jugozapadno od Beograda. Ime potiče, kako se pretpostavlja, od reči „divči“ što znači devojački – u vezi s legendom da su nekada devojke ovde dolazile po lekovito bilje i vodu.
Visoravan se prostire na oko 1000 metara nadmorske visine, s blagom klimom i izuzetno čistim vazduhom, zbog čega je još u 20. veku proglašena vazdušnom banjom.
Možda vas zanima:
NESTVARAN PRIZOR NA OBRONCIMA DIVČIBARA: Taorska vrela izviru iz pećine, ovako nešto se retko viđa (FOTO)
U selu Donji Taor, pogodno tle i kvalitena voda, utiču da u ovo doba godine padine budu prekrivene sremušom
Prvi sneg na Goliji: Planinska sela spremna već od avgusta
Na Goliji je već prvog dana oktobra pao sneg. Iako beli pokrivač još nije formiran, meštani nisu iznenađeni – oni su za zimu spremni već od avgusta.
Možda vas zanima:
NESTVARAN PRIZOR NA OBRONCIMA DIVČIBARA: Taorska vrela izviru iz pećine, ovako nešto se retko viđa (FOTO)
U selu Donji Taor, pogodno tle i kvalitena voda, utiču da u ovo doba godine padine budu prekrivene sremušom
Prvi sneg na Goliji: Planinska sela spremna već od avgusta
Na Goliji je već prvog dana oktobra pao sneg. Iako beli pokrivač još nije formiran, meštani nisu iznenađeni – oni su za zimu spremni već od avgusta.
Možda vas zanima:
NESTVARAN PRIZOR NA OBRONCIMA DIVČIBARA: Taorska vrela izviru iz pećine, ovako nešto se retko viđa (FOTO)
U selu Donji Taor, pogodno tle i kvalitena voda, utiču da u ovo doba godine padine budu prekrivene sremušom
Prvi sneg na Goliji: Planinska sela spremna već od avgusta
Na Goliji je već prvog dana oktobra pao sneg. Iako beli pokrivač još nije formiran, meštani nisu iznenađeni – oni su za zimu spremni već od avgusta.
Planina lekovitog vazduha
Još u vreme između dva svetska rata, lekari su preporučivali boravak na Divčibarama osobama sa plućnim i kardiovaskularnim problemima. Mešavina vetrova sa Mediterana, Karpata i Panonske nizije stvara mikroklimu koju karakteriše visoka koncentracija ozona i niska vlažnost.
Osim vazduha, tu su i brojne staze za šetnju i planinarenje koje vode kroz borove i bukove šume. Neke od njih prate tokove potoka i izvora za koje se verovalo da imaju lekovita svojstva.
K.R.
Tišina koja leči – duhovni predah planine
Divčibare nisu poznate po velikim manastirima, ali u njihovoj blizini, u pravcu Valjeva, nalaze se svetinje poput manastira Ćelije i Lelića. Mnogi posetioci, iako prvenstveno dolaze zbog odmora, posećuju i ova mesta duhovne snage.
Posebno zanimljivo je da su lokalci zadržali običaj da odlaze u planinu ne samo zbog prirode, već i da bi „pročistili misli“. Održavaju se i povremene molitve na otvorenom, a jedna od stena na šumskom obronku, za koju se veruje da donosi unutrašnji mir, poznata je pod imenom „Stena tišine“.
Divčibare zimi i leti – planina sa dva lica
U zimskom periodu Divčibare oživljavaju uz sneg, ski-staze i miris kuvanog vina. Leti, pretvaraju se u idealno mesto za pešačenje, jahanje konja i boravak na planinskim proplancima.
Uprkos popularnosti, ova planina još uvek uspeva da sačuva svoju tišinu. Ako se udaljite samo nekoliko minuta od glavnog puta, naići ćete na proplanke gde vetar šumi kroz borove i zvuk tišine postaje najlepša melodija.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
MNOGI JOŠ NISU OTKRILI OVO SKIJALIŠTE U SRBIJI: Bez gužvi, cene za svačiji džep, a imate osećaj kao da ste u najluksuznijem planinskom centr
Prekrivena snegom pet meseci u godini, Stara planina predstavlja idealno skijalište za sve koje vole da se sklone od gužvi i komercijalnog sadržaja.
Odavde puca nestvaran pogled na pola Srbije: Prelepe slike sa vidikovca na Kablaru - željno se iščekuje otvaranje staklenog čuda
Željno se iščekuje otvaranje spektakularnog vidikovca na Kablaru, koji će biti jedini sky walk u Srbiji. Po slikama sa lica mesta već je očigledno da će to biti jedan od najlepših vidikovaca na Balkanu, a fotografije iz ovog dela Srbije obilaziće svet.
Zlatibor postaje srpski Saint Moritz: Luksuzni hotel gradi se na srpskoj planini a postoji samo još jedan takav u državi - stižu nova radna mesta i svetski gosti
Planina Zlatibor postaje sve prepoznatljivija kada su svetski investitori u pitanju, a u prilog tome najbolje govori činjenica da hoteli iz najluksuznijih grupacija grade svoje objekte na ovoj popularnoj srpskoj destinaciji. Sada je potpisivanjem ugovora ozvaničen i dolazak luksuznog hotelskog brenda Crowne Plaza koji je prepoznatljiv na svetskom tržištu po visokom standardu smeštaja i usluge.
Komentari(0)