KAKO JE NASTALA PESMA ĐURĐEVDAN: Nikada je više nećete pevati isto, a poslednju rečenicu ćete pamtiti do kraja života
Mnogi ne znaju pravo poreklo čuvene pesme “Đurđevdan", a navijači Zvezde je smatraju svojom himnom
Početni stihovi ove pesme potiču jos iz davne 1942. godine. Po svedočenju profesora Žarka Vidovića, istoričara iz Sarajeva, čuvena pesma nastala je u “vozu smrti”, koji je putovao iz Sarajeva za Jasenovac.
Prema rečima ovog istoričara, na putu prema kazamatu gladni i žedni zarobljenici su u vagonima bez hrane i vode počeli da padaju u krize. U svom tom očaju i opštem rasulu, na veliki praznik Đurđevdan, jedan od njih, Sarajlija, član sarajevske “Sloge”, iz ponosa i inata, prvi put je zapevao: “Proleće na moje rame slijeće, đurđevak zeleni, svima osim meni – Đurđevdan je!”
Jasenovac.info
Kada su ustaše čule prkos zarobljenika, zatvorile su šibere na vagonima. Zatvorenici su zbijeni jedni uz druge ostali i bez vazduha.
Možda vas zanima:
„Proleće na moje rame sleće“: Ovo je MISTERIJA nastanka čuvene pesme „Đurđevdan“
Malo je onih koji znaju da postoje dve verzije o tome kako je nastala ova legendarna numera
VAGON SMRTI ZA JASENOVAC Nezaobilazna pesma svakog veselja, način na koji je nastala zalediće vam krv u žilama!
Širila se od usta do usta u vagonu smrti, a sasvim spontano je nastala.
Možda vas zanima:
„Proleće na moje rame sleće“: Ovo je MISTERIJA nastanka čuvene pesme „Đurđevdan“
Malo je onih koji znaju da postoje dve verzije o tome kako je nastala ova legendarna numera
VAGON SMRTI ZA JASENOVAC Nezaobilazna pesma svakog veselja, način na koji je nastala zalediće vam krv u žilama!
Širila se od usta do usta u vagonu smrti, a sasvim spontano je nastala.
Možda vas zanima:
„Proleće na moje rame sleće“: Ovo je MISTERIJA nastanka čuvene pesme „Đurđevdan“
Malo je onih koji znaju da postoje dve verzije o tome kako je nastala ova legendarna numera
VAGON SMRTI ZA JASENOVAC Nezaobilazna pesma svakog veselja, način na koji je nastala zalediće vam krv u žilama!
Širila se od usta do usta u vagonu smrti, a sasvim spontano je nastala.
Od 3.000, koliko ih je krenulo iz Sarajeva, u Jasenovac je stiglo 2.000 živih, a samo 200 je preživelo logorska stradanja. Kasnije je pesmu doradio Goran Bregović, a svi je znaju kao pesmu „Bijelog Dugmeta“. Navijači Crvene zvezde je smatraju svojom himnom.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Jesenje „prespavalice“: Kako su naši stari čuvali zdravlje snom do Nikoljdana
U narodnom verovanju, od Aranđelovdana do Nikoljdana ne leže se kasno, ne ustaje se rano, i ne budi se dete iz sna – jer se u snu odmara ne samo telo, već i duša pred zimu
Zašto se u kući ne peva naglas u novembru: Vreme tihe reči i sabranosti
U narodnoj tradiciji, novembar nije mesec za pesmu. To je vreme kada se povlači duša, spušta pogled i čuva tišina – jer kad priroda utihne, ni čovek ne bi trebalo da viče
Komentari(0)