NAJPOZNATIJE SRPSKO SELO NA SVETU Zanatlije iz Zlakuse su pravi umetnici a njihova grnčarija se nalazi na listi UNESKA
Zlakusa je smeštena u dolini reke Đetinje, na njenoj desnoj obali, ispod Gradine (931m n.v), na pola puta između Požege (11km) i Užica (13km)

. Nalazi se u centru trougla, približno podjednako udaljenog od tri glavna grada – Beograd 185km (Srbija), Sarajevo 185km (BiH) i Podgorica 215km (Crna Gora). Prvo veće naseljeno mesto je Sevojno (7km). Sa prestonicom Srbije, selo je povezano i prugom Beograd-Bar i može se stići putničkim vozom koji staje u samom selu. Iz prestonice i drugih gradova može se stići i brzim vozom ili međugradskim autobuskim linijama do Užica ili Požege a odatle lokalnim autobuskim prevozom do sela.
Zlakusa se nalazi u bogatom turističkom okruženju kao što su planine Zlatibor (35km) i Tara (60km), Sirogojno (33km), Mokra Gora sa Drvengradom i Šarganskom osmicom (55km), Guča (36km), Ovčarsko-kablarska klisura sa svojim manastirima i Ovčar Banja (28km) a tu su i reka Drina (48km), Divčibare (50km), Kadinjača (27km).
Zlakusa je svakako najpoznatija po starom grnčarskom zanatu koje je u ovom selu zastupljeno više od tri veka.
Možda vas zanima:

MEĐUNARODNA KOLONIJA UMETNIČKE KERAMIKE „ZLAKUSA” Lepote i veština tradicionalnog zanata
Kolonija umetničke kolonije biće aktivna od 8. do 18. avgusta.

NAJSTARIJA BEOGRADSKA KAFANA Jedno vreme je samo u ovoj kafani pušenje bilo zabranjeno
Vreme je prolazilo, a kafan nije dobila novo ime i "?" se zadržao do dana današnjeg.
Možda vas zanima:

MEĐUNARODNA KOLONIJA UMETNIČKE KERAMIKE „ZLAKUSA” Lepote i veština tradicionalnog zanata
Kolonija umetničke kolonije biće aktivna od 8. do 18. avgusta.

NAJSTARIJA BEOGRADSKA KAFANA Jedno vreme je samo u ovoj kafani pušenje bilo zabranjeno
Vreme je prolazilo, a kafan nije dobila novo ime i "?" se zadržao do dana današnjeg.
Možda vas zanima:

MEĐUNARODNA KOLONIJA UMETNIČKE KERAMIKE „ZLAKUSA” Lepote i veština tradicionalnog zanata
Kolonija umetničke kolonije biće aktivna od 8. do 18. avgusta.

NAJSTARIJA BEOGRADSKA KAFANA Jedno vreme je samo u ovoj kafani pušenje bilo zabranjeno
Vreme je prolazilo, a kafan nije dobila novo ime i "?" se zadržao do dana današnjeg.
Osnovni materijal za izradu za izradu Zlakuskih lonaca i druge grnčarije je prerađena glina „gnjila” koja se kopa u selu Vranjani kod Požege na dubini od 2 — 8 metara. Glina se meša sa kalcitom (koji se vadi u susednom selu Rupeljevu iz kopa starog preko 200 godina) u odnosu 1:1 (što omogućava izradu vrlo velikih oblika keramike, potom oblikuje na ručnom kolu i peče na otvorenoj vatri.
Printscreen/Youtube
Danas se oko dvadeset domaćinstava u Zlakusi aktivno bavi izradom lončarije poštujući stari način izrade u kojem je jedina novima upotreba mašine za sitnjenje kamena. Sve ostalo je istovetno kao i pre 4 veka.
Izrada lončarije u Zlakusi odvija se kroz nekoliko standardnih koraka: od pripreme, oblikovanja i ukrašavanja, do sušenja i pečenja posuda. Svaki od navedenih koraka jednako je važan, jer može presudno da utiče na kvalitet finalnog proizvoda i podređen je zahtevima materijala koji se obrađuje, sa jedne strane, i funkcije posuda koje se izrađuju, s druge.
Nakon što je 2019. godine Ministarstvo za kulturu Republike Srbije pokrenulo postupak da se zlakusko lončarstvo nađe na Uneskovoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa, u skladu sa odlukom Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe, godinu dana kasnije, Zlakusko lončarstvo upisano je 16. decembra 2020. godine na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, i tako postala četvrti element, na ovoj Uneskovoj listi iz Srbije.

Milutin Milanković – naučnik koji je želeo da popravi vreme
Od Beča do Beograda, od klime do kalendara: priča o Srbinu koji je ostavio trag i na nebu i na Zemlji.

Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.

Izletište sa dušom: Devojački bunar i neobična crkva od drveta
Jedinstveno bogomolje u Banatu, okruženo legendom o nesrećnoj devojci i tišinom Deliblatske peščare.

Rtanj i njegova majčina dušica – miris koji leči
Biljka iz srca misteriozne planine, koja krije lekovitu moć i vekovima inspiriše narodne priče.

Prognana pesnikinja: Kako je Desanka Maksimović pisala stihove na papiru od šećera
Kako je nežni glas srpske poezije preživeo proterivanje i ratne godine, pišući i na papiru iz pakovanja šećera.
Komentari(0)