NEKADA BILO NORMALNO U BEOGRADU: Ko je zaista bio "sumnjivo lice" i zašto u Knez Mihailovoj niste smeli da nosite ovakvu odeću?
Beograd kakav danas poznajemo bio je nekada grad strogih pravila, a iza pozorišnih komedija i lepih fasada Knez Mihailove ulice krile su se policijske kontrole. Otkrivamo kako je izgledao život u prestonici kada je "sumnjivo lice" mogao biti svako ko je pogrešno obučen!
Kada čujemo "Sumnjivo lice", prva asocijacija je Branislav Nušić i večna komedija o korumpiranoj vlasti. Međutim, malo ljudi zna da je pojam "sumnjivo lice" u 19. veku bio ozbiljan administrativni i policijski termin, naročito u Beogradu. Život u prestonici, pogotovo nakon oslobođenja od Turaka, bio je sve samo ne opušten.
Granična kontrola: Granica unutar grada
Da bi se održao red i ugled prestonice, Beograd je bio podeljen, a na mestima gde su danas prometne ulice, nekada su stajale rampe i kapije. Carinska i policijska kontrola bila je rigorozna – ne samo za robu, već i za ljude.
U to vreme, pravi problem za vlasti predstavljali su prosjaci, lutalice, migranti (koji su dolazili u potrazi za poslom) i svi oni čiji izgled i odeća "narušavaju ugled prestonice". U Nušićevo vreme, sumnjivim licem se smatrala svaka osoba bez ličnih dokumenata i bez jasnog razloga boravka u gradu.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Zašto niste smeli da nosite staru odeću u centru
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Najfascinantniji detalj tiče se urbanih propisa. Stari Beograd, posebno delovi oko Knez Mihailove ulice i Terазија, želeo je da imitira Pariz i Beč. To je značilo da su vlasti i bogati građani forsirali evropski stil života i odevanja.
Svi oni koji bi u centar dolazili obučeni u tradicionalnu, starinsku odeću (npr. seljačka nošnja, turske čakšire) ili u iscepanu i prljavu odeću, automatski su skretali pažnju policije. Takvi ljudi smatrani su potencijalnom pretnjom redu i čistoći, pa su često bili proveravani, pa čak i vraćani van gradskog jezgra.
Zamislite: Danas je Knez Mihailova centar slobodne mode i stila, a pre vek i po, ona je bila zona striktnog urbanog dress code-a!
Tragovi prošlosti: Gde je stajao graničar?
Tragovi ovog strogog života mogu se pronaći i danas. Gotovo svaka kapija i raskrsnica imala je svoja pravila. Ova rigidna kontrola i pokušaj da se "kultiviše" prestonica bili su plod želje mlade srpske države da se što pre oslobodi uticaja Orijenta i postane prava evropska metropola.
Priča o "sumnjivom licu" stoga nije samo Nušićeva šala – to je svedočanstvo o teškoj tranziciji Beograda iz turske kasabe u evropski grad, gde se sve merilo – pa čak i odeća.
„Šta ti je na umu, to ti je i na drumu“ – zašto Srbi veruju da se misao pretvara u stvarnost
Narod veruje da ono što misliš – ide ispred tebe. Misao nije samo unutrašnji svet, već početak svega što ti se može desiti
Zašto se čaša nikada ne ostavlja prazna na stolu: Stari običaj koji danas retko ko poštuje
U domaćinskoj kući prazna čaša na stolu nije znak da si popio – već da si ostavio prazninu. Stari su verovali da se sa trpeze ne ustaje dok sve ne bude puno: tanjir, srce i reč
Zašto se u Srbiji ne pozajmljuje ništa pred praznik: Iz kuće ne ide ni kašika bez reči
Uoči slave, zadušnica ili velikog praznika, domaćini paze da iz kuće ne izađe ni sitnica. Ne zato što su tvrdi, već zato što veruju da svaka stvar nosi deo kućnog mira
"DA LI U CRKVU MORAM U SUKNJI" Iguman manastira Fenek objasnio pravila oblačenja, ali i kako se celiva ikona! Polemika oko marame
Srbija je poznata po velikom broju pravoslavnih svetinja.
Crkva odbija venčanje kad je razlika u godinama ovolika: Pravilo koje šokira mnoge, evo kako to objašnjavaju
Mnogi parovi ne znaju da crkva ima pravilo o razlici u godinama između mladenaca. Saznajte kolika razlika je dozvoljena i zašto sveštenici odbijaju venčanje.
Komentari(0)