DANAS JE NACIONALNI PRAZNIK RUSINA Odakle dolazi nacionalna manjina koja ima najmlađi literaturni slovenski jezik
U bogatoj tradiciji Rusina 17. januar 1751. godine, kada je administrator komirskih imanja Habsburške monarhije u Bačkoj, Franc Jozef de Redl potpisao je Ugovor o naseljavanju pustare Veliki Krstur je ostao upamćen te se počev od 2007. godine obeležava kao nacionalni praznik Rusina u Srbiji.
Na prostor današnje Srbije Rusini su se doselili iz severoistočnih županija nekadašnje Ugarske. Sredinom 19. veka rusinska zajednica je brojala oko 8 500 duša, koje su živele u Ruskom Krsturu, Kucuri, Novom Sadu, Šidu, Berkasovu, Starom Vrbasu, Bačincima, Petrovcima i Mikloševcima (današnja Republika Hrvatska). Kasnije se povećava broj Rusina u Đurđevu i Gospođincima, a nastaju i rusinske kolonije u Bikiću, Sremskoj Mitrovici, Novom Orahovu i Subotici.
Po istorijskom poreklu, Rusini pripadaju Istočnim Slovenima. Pišu ćiriličnim pismom, a jezik Rusina u Srbiji se danas drži za najmlađi literaturni slovenski jezik. Zvanično je kodifikovan 1923. godine Gramatikom bačvansko-rusinskog govora dr Havrijila Kosteljnika, jednog od najobrazovanijih i najpoznatijih vojvođanskih Rusina.
Prva rusinska, tada konfesionalna škola, otvorena je u Ruskom Krsturu 1753. godine, a danas na rusinskom jeziku postoji kompletna obrazovna vertikala od predškolskog do fakultetskog obrazovanja. Katedra za rusinski jezik i književnost, koja danas nosi naziv Odsek za rusinistiku, osnovana je 1982. godine na Filozofskom fakultetu Novosadskog univerziteta. U Ruskom Krsturu radi srednja škola na rusinskom jeziku, jedina u svetu. Po zvaničnim statistikama, kod Rusina nema nepismenih, a više od 10% populacije ima visoko obrazovanje.
Po poslednjem popisu iz 2011. godine u Republici Srbiji, pretežno u Vojvodini živi 14.246 pripadnika rusinske nacionalne manjine. Zahvaljujući više od dvoipovekovnom životu na ovim prostorima, Rusini drže Republiku Srbiju za svoju matičnu zemlju. Istovremeno, Rusini su i posrednici u vezama Srbije sa regijama i državama srednje i istočne Evrope, gde se nalaze i njihovi istorijski koreni.
OTAC DRAGAN: Kada dete sme da se pričesti i kako da posti?
Kada počne Božićni post, u mnogim porodicama zavlada ista dilema: kako deca treba da poste, da li je post za mališane obavezan, da li je bezbedan i šta se zapravo očekuje kada se dete sprema za pričešće. Roditelji žele da urade sve kako treba, a ipak najviše strepe da li će nešto pogrešiti - naročito ako je dete još malo, jede češće ili je naviklo na određenu rutinu. Upravo zbog toga su reči sveštenika utoliko važnije: donose jasnoću i umiruju roditeljsku brigu.
Skrivena u šumama na samoj granici vekovima odoleva velika srpska svetinja: Manastir Davidovica kod Brodareva čuva mošti tri potomka loze Nemanjića
Srpska svetinja skrivena daleko od radoznalih pogleda nalazi se u mestu Brodarevo kod Prijepolja. Manastir Davidovica podignut je na temeljima vizantijske bazilike u 13-om veku. Danas ovaj hram čuva posmrtne ostatke tri potomka loze Nemanjića, čiji grobovi su u nekoliko navrata pljačkani.
ON JE PROMENIO SRPSKU ISTORIJU, A OVO MALO KO ZNA O NJEMU: Bio je i GRADONAČELNIK, a to nije sve
Ovo su malo poznate činjenice o njegovom životu i radu
EVO ŠTA VAM JE NEOPHODNO ZA VENČANJE U CRKVI: Na ovo treba da obratite pažnju prilikom stupanja u jedan od NAJSVETIJIH ČINOVA
Moderna vremena nose svoje posebne verzije i viđenja svadbe i venčanja.
ZABORAVLJENO SRPSKO VEROVANJE O PČELAMA: Ako napuste domaćinstvo posle smrti člana porodice, veruje se da je duša našla mir
U mnogim selima širom Srbije, verovalo se da pčele osećaju tugu, da razumeju smrt i da ih nikako ne treba ostavljati u neznanju.
Komentari(0)