BILA JE PRVA ŽENA NA ČELU SRBIJE IKADA: Nudili joj mir u drugoj zemlji, ona sve iznenadila jednim potezom
Iako su zvona na pariskoj katedrali Notr Dam oglasila srpsku pobedu, sve kasnije govorilo je drugačije. Preživele je čekao težak opstanak pod otomanskom silom. A presudnu ulogu u svemu imala je upravo Lazereva žena Milica Hrebeljanović!
Naime,gubitak kneza Lazara Hrebeljanovića i njegove vojske doneo je nove sudbonosne dane – borbu žena za spasavanje svega preostalog. Tako je prvi put u istoriji Srbije žena došla na upražnjeno vladarsko mesto. Milica Hrebeljanović, Lazareva 55-godišnja udovica, preuzela je vlast dok njen tad 15-godišnji sin Stefan ne postane punoletan.
Kako su brojni muškarci izgubli svoje živote, braneći granice svoje otadžbine, i mnoge druge žene su tada, poput nje, preuzele ulogu čuvara porodice, potpuno zavijene u crno. Dok si neke obukle monašku rizu i život posvetile Bogu.
Kneginja Milica rođena je oko 1335. godine, u vreme vladavine cara Dušana, kao čukununuka Vukana Nemanjića, najstarijeg sina velikog župana Stefana Nemanje. Sa roditeljskog dvora odlazi na carski, gde se obrazuje. Tu, sa 18 godina, upoznaje Lazara Hrebeljanovića, sina carskog logoteta.
Možda vas zanima:
Da li znate koji poznati junak je otac Milice Hrebeljanović?
Verovatno niste znali ovaj detalj iz života kneginje Milice.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Možda vas zanima:
Da li znate koji poznati junak je otac Milice Hrebeljanović?
Verovatno niste znali ovaj detalj iz života kneginje Milice.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Možda vas zanima:
Da li znate koji poznati junak je otac Milice Hrebeljanović?
Verovatno niste znali ovaj detalj iz života kneginje Milice.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Potom uz blagoslov cara Dušana i carice Jelene 1353. godine ljubav dvoje mladih ljudi krunisana je brakom. Imali su, čak, osmoro dece - pet kćeri: Maru, Draganu, Jelenu, Teodoru i Oliveru, i tri sina, Stefana, Vuka i Dobrivoja, koji je umro u ranom detinjstvu.
Milica je sa Lazarom, već osamostaljenim knezom Raške s prestonicom u Kruševcu, živela na dvoru uređenom prema nemanjićkoj tradiciji, čiji zlatni vek traje do bitke na Kosovu.
Posle kosovskog gubitka bilo joj je ponuđeno da sa decom mir nađe u Dubrovniku, ali ona je ostala u opustošenoj Srbiji i preuzela ostatke države svoga supruga. Pored brige o maloletnoj deci, posvetila se državnim poslovima.
Sve što je dotad proživela uz supruga vladara kneginja je primenila u vreme sudbonosnih odluka. Prvi put u istoriji žena je došla na vlast. Milica Hrebeljanović, Lazareva 55-godišnja udovica, postala je čuvar države, a ostale žene ulogu čuvara porodice i naroda. Ništa više nije bilo isto posle Kosovskog boja.
I ranije uticajna u srpskom narodu, tri meseca nakon Kosovskog boja, pred opasnošću od Ugara, kneginja Milica se odlučuje na savez sa dotad najvećim neprijateljima, Turcima. Uz primanje vazalnih obaveza, plaćanje danka i davanje vojske, dogovor je podrazumevao i ličnu žrtvu srpske vladarke, odlazak njene najmlađe ćerke Olivere u Bajazitov harem.
Milica je mudro upravljala Srbijom sve do Stefanovog punoletstva 1393. godine, kada ostavlja svetovno ime i postaje monahinja Evgenija. Ipak, ostaje nezamenljiv savetnik mladog despota. Do kraja je stajala uz njega i pronalazila izlaze iz najtežih prilika.
vikipedija
Bila je omiljena srpska vladarka. Ljubav i poštovanje prema njoj narod je preneo i u pesme, a pisac njenog žitija svedoči:
„Po lepoti i dobroti svojoj ona ne beše samo žena nego i mudri Odisej u mnogim stvarima. Ko će izreći sva njena dela!“
Preminula je 11. novembra 1405. godine u manastiru Ljubostinji, svojoj zadužbini, gde je i sahranjena.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Narod je obožavao, a Miloš je varao na svakom ćošku: Kneginja Ljubica sahranila petoro dece, zbog jednog greha se kajala do kraja "Bog mi nikada neće oprostiti"
Za razliku od Karađorđeve supruge Jelene, koja je imala skromnu ulogu u javnom životu, kneginja Ljubica Obrenović bila je značajna ličnost u društvenim i političkim dešavanjima u Kneževini Srbiji u prvoj polovini 19. veka.
SKOČIO U LEDENU REKU DA SPASI DETE, PA SE RAZBOLEO: Patrijarhu Pavlu dali još 3 meseca života, a onda se dogodilo čudo
Patrijarh Pavle je smatrao da mu se bliži kraj, zbog čega je otišao u manastir Vujan da tamo preda dušu. Veruje se da se tada dogodilo čudo.
ČESTE KOD SRBA: Veruje se da ove navike privlače siromaštvo
Veruje se da atmosfera u kući treba da bude pozitivna.
LEGENDA KOJA SE KRIJE IZA BILJKE BOŽIĆNA ZVEZDA: Nosi prelepu simboliku, a daruje se posebnim osobama
Božićnu zvezdu je lako uočiti zbog njenih prelepih crvenih cvetova, a uz nju se vezuje stara legenda.
Komentari(0)