ZABORAVLJENO SRPSKO „SVETO DRVO“: Zašto su naši preci verovali da brekinja štiti od groma?
Iako danas gotovo zaboravljena, brekinja je nekada u srpskoj narodnoj tradiciji imala poseban status „svetog drveta“, koje se smatralo zaštitnikom od groma i nesreća. Njeno prisustvo u blizini kuće bilo je znak da je dom bezbedan, a narod joj je pridavao posebne, gotovo mistične osobine.
Brekinja – simbol zaštite i sigurnosti
Brekinja, drvo koje je nekada bilo veoma često po srpskim selima, smatrana je jednom od najmoćnijih biljaka za zaštitu od negativnih uticaja, posebno vremenskih nepogoda. Preci su verovali da grom nikada neće udariti tamo gde raste brekinja, pa su je često sadili pored svojih kuća, štala i ambara.
Zbog svojih čvrstih, otpornih grana i dubokog korena, brekinja je postala metafora za stabilnost i sigurnost doma, a njeni plodovi, koji sazrevaju u jesen, smatrani su lekovitim i veoma korisnim u narodnoj medicini.
Kako se koristila brekinja u običajima?
Naši preci nisu brekinju samo sadili, već su njene grančice koristili u brojnim ritualima. Kada bi počele oluje, domaćini bi na vrata i prozore postavljali grančice brekinje, verujući da će upravo one odbiti munje. Ovaj običaj posebno je bio raširen u južnoj i istočnoj Srbiji, gde su oluje često nanosile velike štete domaćinstvima.
Tokom velikih praznika poput Spasovdana ili Đurđevdana, venčići od grančica brekinje stavljali su se na kapije i vrata, što je trebalo da dodatno ojača zaštitnu moć drveta.
Brekinja u narodnoj medicini
Plodovi brekinje korišćeni su u narodnoj medicini za lečenje različitih zdravstvenih tegoba. Bogati vitaminom C i mineralima, plodovi su se često koristili protiv prehlada i za jačanje imuniteta. Posebno cenjena bila je rakija od brekinje, koja se pravila u malim količinama i smatrala veoma lekovitom.
Listovi brekinje služili su za pravljenje čajeva koji su se preporučivali kod bolesti pluća, probavnih tegoba, ali i za smirenje živaca i smanjenje stresa. Travari su često savetovali ljudima da redovno koriste brekinju kao prirodni lek za opšte zdravlje i vitalnost.
Legenda o brekinji i Svetom Iliji
Postoji legenda iz zapadne Srbije koja govori da je upravo Sveti Ilija, gospodar grmljavine i gromova, zaštitnik ovog drveta. Prema toj priči, Sveti Ilija, poznat po tome što šalje munje na zemlju da bi kažnjavao grešnike, izuzetno je voleo brekinju i obećao da nikada neće nauditi onome ko ima ovo drvo kraj kuće.
Ova legenda dodatno je ojačala verovanje naroda u zaštitnu moć brekinje, pa je čak postojalo pravilo da se nikada ne sme poseći ovo drvo, jer će to naljutiti Svetog Iliju i navući nesreću na selo.
Savremeni pogled na značaj brekinje
Iako se danas o brekinji malo govori, ona ima veliki potencijal kao biljka za očuvanje životne sredine zbog svoje otpornosti na različite klimatske uslove. Osim toga, u vremenu kada se sve više ljudi okreće prirodnoj medicini, brekinja ponovo počinje da privlači pažnju.
Obnavljanje običaja sadnje brekinje moglo bi imati višestruke koristi – od ekoloških do očuvanja tradicije i narodne mudrosti, koja je vekovima pomagala našim precima da opstanu i zaštite svoje domove.
Značaj očuvanja običaja
Ponovno oživljavanje tradicije sadnje brekinje u srpskim dvorištima nije samo stvar nostalgije već i praktične mudrosti. Ovo „sveto drvo“ nas povezuje sa prirodom, istorijom i našim kulturnim identitetom, pružajući nam priliku da sačuvamo važan deo svog nasleđa za buduće generacije.
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Komentari(0)