DEDA MI JE POZNAVAO PAŠIĆA, A BABA KRALJICU NATALIJU: Momo Kapor jednim tekstom ZAPUŠIO USTA svim ROĐENIM BEOGRAĐANIMA!
U Beogradu živi jedna posebna vrsta rođenih Beograđana koji neospornu činjenicu da su se rodili u ovom gradu, a ne negde drugde, smatraju čisto plemićkom titulom!
Za njih su svi došljaci, čak i oni što su se u Beogradu rodili posle rata. Oni se prezrivo namršte kad uđu u neki klub, kome, inače, ne pripadaju i pitaju nadmoćno jedni druge: ko su, uopšte, ti došljaci što se usuđuju da sede pokraj njih?
Pre nego što pročitaju neki roman o Beogradu, najpre utvrde da li je pisac rođeni Beograđanin ili neki sumnjivi došljak, pa se tek onda odluče da li da mu veruju. Kako neko, ko nije rođen u tako otmenim krajevima, kao što su Karaburma, Bulbulder, Dorćol ili Čukarica, može da piše o ulicama gde su oni izvoleli da se rode i odrastu? Šta on tu meni o Paliluli, kad sam ja rođeni Palilulac?
Beograd se po tome razlikuje od Pariza, na primer, kome su umetnost napravili uglavnom stranci. Kada neko uspe da se obogati u Njujorku, rođeni Njujorčani, bez trunke zavisti i sa divljenjem pričaju kako je taj i taj stigao u njihov grad bog te pita odakle sa svega tri dolara u džepu! Za rođene Beograđane, Obrenovac je daleko inostranstvo. Koliko ste puta čuli rečenicu: “Ja bre, rođeni Beograđanin, stanujem još kod keve, a on iz Obrenovca, već dobio stan! Gde je tu pravda!” Njima je Obrenovac na kraju sveta.
Možda vas zanima:
MOMO KAPOR JE TO GENIJALNO OPISAO: Ovako se baš svaka Srpkinja svađa na moru
Čuveni Momo Kapor je primetio jednu vrlo zanimljivu stvar kada žena pokušava da se raspravlja sa mužem
Dok je umirao, ona njegovu ruku nije ispuštala: Poslednji dani Mome Kapora slamaju srce, ovako je zaista izdahnuo
- Ono što sam najviše volela kod Mome bio je njegov odnos prema životu uopšte, jer je bio najveći pobornik lepote i proizvodio je radost oko sebe i uživao u njoj - rekla je o svom saputniku Ljiljana Kapor.
Možda vas zanima:
MOMO KAPOR JE TO GENIJALNO OPISAO: Ovako se baš svaka Srpkinja svađa na moru
Čuveni Momo Kapor je primetio jednu vrlo zanimljivu stvar kada žena pokušava da se raspravlja sa mužem
Dok je umirao, ona njegovu ruku nije ispuštala: Poslednji dani Mome Kapora slamaju srce, ovako je zaista izdahnuo
- Ono što sam najviše volela kod Mome bio je njegov odnos prema životu uopšte, jer je bio najveći pobornik lepote i proizvodio je radost oko sebe i uživao u njoj - rekla je o svom saputniku Ljiljana Kapor.
Možda vas zanima:
MOMO KAPOR JE TO GENIJALNO OPISAO: Ovako se baš svaka Srpkinja svađa na moru
Čuveni Momo Kapor je primetio jednu vrlo zanimljivu stvar kada žena pokušava da se raspravlja sa mužem
Dok je umirao, ona njegovu ruku nije ispuštala: Poslednji dani Mome Kapora slamaju srce, ovako je zaista izdahnuo
- Ono što sam najviše volela kod Mome bio je njegov odnos prema životu uopšte, jer je bio najveći pobornik lepote i proizvodio je radost oko sebe i uživao u njoj - rekla je o svom saputniku Ljiljana Kapor.
Mada su im očevi, i sami došljaci, u najboljem slučaju bili sitni bakali, činovničići, pisari, piljari, školski poslužitelji i potrčkala, ova vrsta Beograđana ostavlja utisak da poseduju najviše poreklo. Njima su komunisti oduzeli ono što nikada nisu ni posedovali. Ko zna gde bi im kraj bio da nije bilo rata? Oni se razmeću kućama u kojima su stanovali kao podstanari. Njihov deda je poznavao Pašića. Oni su živeli u Krunskoj i Hartvigovoj. Njihova baka bila je dvorska dama Kraljice Natalije. Njih je život smrtno uvredio i zato su odlučili da postanu ništa! Neka se proslavljaju došljaci. Njima je dovoljno njihovo poreklo.
I DANAS JE SLIČNO: Našoj prvoj predstavnici na Evroviziji pesmu je pisao Mika Antić, čim je stigla krenule su prozivke!
Devojka iz skromne socijalističke zemlje nije dočekana baš blagonaklono u svetu glamura...
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Voda iz gvozdenog bunara: Srpski eliksir iz sela Izvor koji se verovalo da leči krv i vraća snagu
Duboko u planinama kod Babušnice postoji bunar iz kog izbija crvena voda, za koju narod veruje da čisti krv, podiže gvožđe i leči umor
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Manastir koji su Srbi gradili vinom i pesmom: Reževići i zavet Stefana Prvovenčanog
Na samo nekoliko koraka od mora, u brdima iznad Petrovca, krije se srpski manastir koji je vekovima bio utočište careva, pesnika i hajduka
Komentari(0)